Kavu pijemo još od 15. stoljeća i naravno da se milijun ljudi ne bi moglo tek tako prilagoditi na život bez kave. Europljani su strastveni ljubitelji ovog magičnog napitka. Finska, Norveška i Švedska potroše osam kilograma kave po osobi godišnje. Prema Međunarodnoj organizaciji za kavu, na globalnoj razini proizvede se do devet milijuna tona kave svake godine. Ali što ako jednog dana nestane naša sposobnost uzgoja ovog toliko voljenog napitka?
Budućnost bez kave stvarnost je s kojom bismo se svi mogli suočiti jer klimatske promjene prijete da će trajno poremetiti njezin složeni opskrbni lanac. Nije rizik toliko u postupnom porastu ukupnih temperatura, koliko u nevjerojatnim varijacijama i divljim vremenskim promjenama. Postojeće sorte kave bore se s ekstremnim temperaturama što dovodi do niskog prinosa zbog čega poljoprivrednici ne mogu pratiti veliku potražnju za ovim pićem. Stručnjaci vjeruju da bismo mogli biti udaljeni samo nekoliko sezona do potpunog nestanka kave.
Za 125 milijuna ljudi koji ovise o kavi, učinci klimatskih promjena mogli bi se pokazati katastrofalnim. Čak 80% kave koja se prodaje u svijetu uzgaja se na farmama manjim od dva hektara širom Afrike, Latinske Amerike i Azije. Iako je kava najpopularnije piće na zemlji, malo koji od ovih farmera pošteno zarađuje od onoga što prodaje. To je notorno nestabilno tržište na kojem se cijene kolebaju iz godine u godinu, što otežava osiguravanje stabilnog prihoda. Cijene ovise o vremenskim uvjetima, što je činjenica koja sve veću nepredvidljivost čini velikim problemom za uzgajivače.
Regije u Africi idealne za uzgoj kave uvijek su imale pomalo burnu klimu, ali nedavne krajnosti su još više otežavale stvari. Kiše su veliki problem. Do vode nije lako doći u mnogim planinskim područjima u kojima se uzgaja kava, a pouzdani vremenski obrasci neophodni su za proizvođače. Također im je potrebno stalno sušno godišnje doba da bi procvjetale, jer se “trešnje” od kave moraju isušiti prije nego što se mogu pržiti. To se često radi vani zbog sunčeve topline.
Početkom 2020. godine nesezonske kiše dovele su do poplava širom istočne Afrike gdje se uzgaja mnogo kave. Ovo je vrijeme kad se kava treba sušiti i mali vlasnici trebali su se dobro pomučiti ne bi li spasili dio usjeva. Suše su u kišnoj sezoni također utjecale na prinos posljednjih godina, jer čudno vrijeme postaje norma.
Ništa od ovoga ne nagovještava dobru budućnost kave i 25 milijuna obitelji u siromašnim područjima koje se oslanjaju na naše kofeinske navike. U Peruu, gdje su usjevi posebno osjetljivi na klimatske promjene, poljoprivrednici su se postupno selili sve više u planine. Zaklada Fairtrade nudi tim uzgajivačima pouzdanu cijenu i potiče osnivanje zadruga. Obrazovanje je od vitalne važnosti u pomaganju zajednicama koje se oslanjaju na kavu da se prilagode, a pružanje demokratskog sustava pomoći osigurava da oni koji su najgore pogođeni mogu dobiti potrebne informacije i resurse.
Krčenje šuma, klimatske promjene i brzo širenje bolesti mogli su utjecati na naš najdraži jutarnji napitak. Trenutačno se svjetska trgovina kavom oslanja na samo dvije sorte – Arabicu i Robusta. Kako se učinci klimatskih promjena pogoršavaju, divlje vrste kave mogle bi biti odgovor za stvaranje biljaka koje će preživjeti ekstremne vruće i kišne uvjete. Za razliku od onih koje uzgajamo stotinama godina, ove prirodno razvijene sorte imaju veću biološku raznolikost što ih čini mnogo otpornijima. Ali samo ako uspijemo usporiti promjene u okolišu zbog kojih im prijeti izumiranje.
