pexels-lukas-296230

Hoće li zbog poreza na ugljik rasti cijene hrane?

GREEN_300_listici_sredina

Upozoravaju da Europska unija treba razmisliti dvaput

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Industrija gnojiva sve se češće navodi kao idealan poligon za predstojeći porez za granice EU koji bi trebao krenuti u lipnju. No, industrijski podaci upozoravaju da ovaj rizik uzrokuje porast cijena hrane koji bi mogao potaknuti socijalne nemire.

Očekuje se da će Europska komisija predložiti svoj porez na prilagodbu granice ugljika u lipnju kao dio šireg paketa klimatskih zakona s ciljem smanjenja emisija u EU za 55% prije kraja desetljeća. Takozvani “mehanizam prilagodbe granica ugljika” EU-a primijenit će se na inozemne konkurente ako ne izvrše usporedive mjere za smanjenje emisija u industrijama obuhvaćenim porezom. Sektor proizvodnje čelika često se navodi kao idealan kandidat za porez jer se radi o robi kojom se uglavnom trguje i koja je izložena inozemnoj konkurenciji – posebno iz Kine, koju EU optužuje za “damping”.

Ali još jedan – i vjerojatno manje poznat – potencijalni kandidat su gnojiva. “Mislim da su gnojiva doista vrlo dobar sektor za pokretanje”, rekao je Adam Guibourgé-Czetwertyński, državni podtajnik poljskog ministarstva za klimu i okoliš. “To je standardizirani proizvod, to je roba u velikoj količini koju je relativno teško sakriti u druge proizvode, a relativno ju je lako prepoznati”, rekao je na internetskom događaju organiziranom u sklopu dana EU industrije.

Dizajniranje graničnog davanja za ugljik je nezgodno jer uključuje mjerenje sadržaja ugljika u uvezenoj robi. Složeni proizvod poput, recimo, automobila, bilo bi teško izmjeriti, jer sadrži tisuće manjih dijelova, od kojih svaki ima svoj lanac opskrbe i ugljični otisak. Zbog toga su dužnosnici EU rekli da će vjerojatno “početi sa sirovinama”, kao način stjecanja iskustva, a zatim postupno proširiti shemu kako bi pokrili složenije opskrbne lance.

EU će pratiti sadržaj ugljika u uvezenoj robi

Polazište je, međutim, uspostaviti mjerni sustav. Kako bi se bolje pratio sadržaj ugljika u proizvedenoj robi, Europska komisija sada razmatra uvođenje “digitalne putovnice proizvoda” za proizvode proizvedene ili uvezene u EU. “Prvo što želimo razviti je digitalna putovnica proizvoda koja će omogućiti složenim lancima vrijednosti da prate sadržaj ugljika u proizvodima”, rekao je Gwenole Cozigou, direktorica odjela Europske komisije za unutarnje tržište, industriju i poduzetništvo. “U godinama koje dolaze, mogli bismo, osim količine ugljika nadodati i druge informacije u putovnice proizvoda”, rekao je sudionicima događaja.

Ideja o uvođenju “putovnice” za uvezenu robu nije posve nova. U listopadu je Komisija postavila nove zelene standarde za automobilske baterije, najavljujući EU “putovnicu za baterije” kako bi se osiguralo traženje materijala koji se koriste u proizvodnom procesu. “Ne bismo trebali podcjenjivati ​​činjenicu da tržište može cijeniti zelene proizvode”, rekao je Cozigou. “Da bi se to dogodilo, potrošači i kupci moraju biti svjesni sadržaja ugljika u proizvodima koje kupuju”, dodao je.

Međutim, uvođenje poreza na ugljik na gnojiva također može imati neželjene posljedice. Tove Andersen, izvršna potpredsjednica za Europu u tvrtki Yara, norveške tvrtke za gnojiva, upozorila je na potencijalni utjecaj na pristupačnost hrane. “Moramo pogledati i utjecaj na potrošače”, rekla je Andersen, upozorivši na “proizvodnju hrane i poljoprivrednike”. Kada osmišljava svoj porez na ugljik, “EU mora osigurati da proizvodnja hrane u Europi bude pristupačna”, naglasila je.

Drugi su se složili. “Ljudi ne žele platiti više za održivu hranu”, rekao je Massimiliano Giansanti, predsjednik talijanskog udruženja poljoprivrednika Cofagricoltura. “Kada govorimo o emisiji ugljika, moramo shvatiti da se nalazimo na globalnom tržištu”, rekao je. I Guibourgé je upozorio na potencijalni utjecaj poreza na ugljik na cijenu hrane. “Mislim da je ovo vrlo relevantno pitanje i nešto na što bismo trebali pozornije pogledati – to je socijalni utjecaj naših politika u Europi i kako to možemo ublažiti, vodeći računa da naše klimatske politike ne stvaraju dodatni teret za većinu ranjivih građana”, zaključio je.

Izvor: www. euractiv.com

PHOTOS BY: Pexels, Unsplash / Sva prava pridržana

Vezani članci

Napravi nešto zeleno već danas.

Klikni „prijavi se“
i na pravom si putu!

Copyright 2022 © Sva prava pridržana - GREEN.HR

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.