U prvoj takvoj studiji ovakve vrste, rad objavljen 20. siječnja ove godine, procijenio je broj prerane smrti zbog sitnih čestica (PM) i dušikovog dioksida (NO2) u preko 1000 gradova diljem Europe, rangirajući gradove od onih s najvećom do najmanjom stopom smrtnosti zbog zagađenja zraka. U radu je zaključeno da bi smanjenje onečišćenja zraka ispod preporučene razine moglo spriječiti 51.213 prijevremenih smrtnih slučajeva godišnje, dok bi povećavanje ambicija i smanjenje preko preporučenih razina moglo spriječiti smrt više od dvostruko navedene brojke.

Zagađenje zraka glavni je uzrok bolesti i smrti širom svijeta, a gradska područja su žarišna mjesta zagađenja i bolesti.
Studija je također rangirala gradove koristeći ocjenu mortaliteta na temelju stopa smrtnosti, postotka smrtnosti koja se može spriječiti i godina izgubljenog života zbog onečišćenja zraka. Utvrđeno je da Madrid ima najveću stopu smrtnosti od loše kvalitete zraka – do 7% svih prirodnih smrti prouzročeno je tim zagađivačem.

Brescia, u sjevernoj Italiji, imala je najvišu ocjenu opterećenosti smrtnošću od PM-a s 232 smrtna slučaja koji se mogu spriječiti na razini WHO-a i 309 na najnižim razinama, što čini 11%, odnosno 15% godišnjih smrtnih slučajeva. Talijanski gradovi Bergamo i Vicenza također su bili u prvih pet gradova s najvećim štetnim posljedicama na zdravlje, zajedno s Karvinom u Češkoj i Gornoslaskim Zwiszek Metropolitalnyem u Poljskoj. S druge strane, gradovi u skandinavskim zemljama imali su najmanju smrtnost zbog zagađenja zraka i za PM i za NO2, dok je Tromso u Norveškoj zabilježio najmanju stopu smrtnosti zbog NO2, a Reykjavik na Islandu zabilježio najmanji teret smrtnosti povezan s PM-om.

Među gradovima s dobrom kvalitetom zraka našla se i Pula. Naime, javna je tajna da se ni neki od hrvatskih gradova ne mogu pohvaliti visokom kvalitetom zraka, pa tako Zagreb nerijetko bilježi povećanu koncentraciju lebdećih čestica PM10, zbog koje je kvaliteta zraka loša ili vrlo loša. Tijekom zimskih mjeseci takvi su slučajevi češći zbog većeg broja kućnih i industrijskih ložišta, a kada tomu pridodamo i vremenske prilike poput magle i izostanka vjetra situacija nije nimalo povoljna. Uz Zagreb imamo i primjer Slavonskog Broda koji je medijske naslovnice znao puniti bombastičnim naslovima poput “Slavonski Brod gori od Pekinga”. Veljača ove godine obilježena je ljubičastim upozorenjima u Slavonskom Brodu što ukazuje na ekstremno loš zrak.
S obzirom na to da ne patimo od teške industrijske proizvodnje, svakako bismo trebali razmisliti o smanjenju prijevoza na fosilna goriva, ali i zamjenom grijanja u kućanstvima i poslovnim prostorima.

Izvor: www.euractiv.com