pexels-denniz-futalan-1344265

Europska strategija prilagodbe za rješavanje ljudskih troškova klimatskih promjena

GREEN_300_listici_sredina

Zdravstveni i sigurnosni rizik

Strategija EU-a za prilagodbu klime, koja je predstavljena 24. veljače, bit će usmjerena na suočavanje s ljudskim troškovima klimatskih promjena, kako unutar Europe, tako i širom svijeta, usred poziva sindikata da pojačaju zaštitu najizloženijih radnika.

Uz mjere za smanjenje emisija ugljika i ublažavanje globalnog zatopljenja, EU se također mora pripremiti za utjecaje klimatskih promjena koje se ne mogu izbjeći – poput povećane pojave oluja, poplava, suša i vrućina.
Toplinski val 2003. godine, u kojem je u Francuskoj umrlo gotovo 20.000 ljudi, doveo je do ranog upozoravanja i drugih mjera pripravnosti koji su pridonijeli znatno nižem broju preminulih u sljedećim vrućinama.
Klimatske promjene imaju “ljudske” troškove, od raseljavanja do gubitka posla, što će imati utjecaj na europsko stanovništvo. Očekuje se da će profesije na otvorenom, poput poljoprivrede i građevinskog sektora, biti najviše pogođene. “Vidimo da je građevinski radnik koji radi na otvorenom sve više i više pogođen porastom temperature, a vidjeli smo to i za vrijeme vala vrućine 2019. godine”, rekao je Félix Mailleux, savjetnik u Europskoj konfederaciji sindikata (ETUC). “Vidimo puno problema i to može dovesti do zdravstvenih i sigurnosnih rizika, poput toplotnih udara, umora, nedostatka koncentracije i slično, ali i raka kože ili dehidracije”, dodao je.

Do 2030. godine 2,2% ukupnog radnog vremena u svijetu moglo bi biti izgubljeno zbog porasta temperatura – što je ekvivalent 80 milijuna radnih mjesta s punim radnim vremenom i ekonomskih gubitaka u iznosu od 2.4 milijardi dolara, prema procjenama Međunarodne organizacije rada. Prema ETUC-u, koji je u studenom usvojio rezoluciju o tom pitanju, radnicima će trebati posebna zaštita, uključujući direktivu EU-a koja određuje maksimalnu temperaturu za rad.
“Svake godine možemo imati tri tjedna vala vrućine, svako ljeto ili čak i više, pa to znači da to ima konkretne posljedice na radnike koji rade na gradilištu”, rekao je Ludovic Voet, konfederalni tajnik zadužen za posebne dosjee. “To također ima posljedice na organizaciju rada u tim sektorima, ako pogledam poljoprivredu i građevinarstvo”, rekao je Voet.
Uz mjere zaštite radnika, sindikati žele da se prilagodbenom strategijom EU zalaže za inkluzivno upravljanje i uključivanje sindikata u nacionalne strategije prilagodbe.

Globalni trošak i sigurnosni rizik

U EU, ekonomski gubici od ekstrema povezanih s vremenom i klimom iznose u prosjeku već 12 milijardi eura godišnje, kaže Europska komisija u svom nacrtu prilagodbe klimi. Prema IPCC-u, šteta od klimatskih utjecaja ako se svijet zagrije na 1,5 ° C može koštati 49 milijardi eura. Ako bi svijet dosegao 2 ° C iznad predindustrijske razine, to bi poraslo na 63 bilijuna eura. U 2018. godini većina prirodnih opasnosti, koje su pogodile gotovo 62 milijuna ljudi, povezane su s ekstremnim vremenskim i klimatskim promjenama. Od 17,2 milijuna novih raseljenja povezanih s katastrofama u 2018. godini, 16,1 milijuna odnosilo se na vrijeme. “Klimatske promjene umnožavaju prijetnje međunarodnoj stabilnosti i sigurnosti, posebno utječući na one u najkrhkijim i najranjivijim situacijama. Napori na prilagodbi tako mogu poslužiti kao alati za sprečavanje sukoba i posredovanje, istovremeno pomažući u identificiranju ulaznih točaka za dijalog i izgradnju povjerenja”, kaže Komisija. Kada se ekosustav sruši, vjerojatno slijedi rat ili propala, mafijaška država, upozorio je Petros Kokkalis, član ljevice u Europskom parlamentu. Istaknuo je da se područja poput Bliskog istoka zagrijavaju brže od globalnog prosjeka, pogoršavajući postojeće sukobe.

Parlament se zalaže za obvezne ciljeve

Prošlog ljeta Europska komisija objavila je svoj plan prilagodbe klimi, nadovezujući se na svoju prethodnu strategiju iz 2013. godine. Dokument je sadržavao ažuriranja poput poboljšanja znanja, jačanja planiranja i pripravnosti. Nacrt se bavi smanjenjem klimatskih utjecaja na ranjive skupine, usmjerenim ka boljem upravljanju prirodnim resursima, sprečavanju i smanjenju raseljavanja i povećanju otpornosti u vitalnim lancima opskrbe EU-a. Također se založio za bolji sustav praćenja, ali nije bilo ništa o obveznim pokazateljima i ciljevima prilagodbe na koje je Parlament zatražio u rezoluciji o nacrtu u prosincu. Prema Europskom parlamentu, uvođenje obveznih ciljeva važno je jer je prilagodba prekogranično pitanje. “U suprotnom će različite zemlje smisliti drugačija rješenja”, rekao je Bas Eickhout, zeleni europarlamentarac u parlamentarnom odboru za okoliš. Bilo koji zakon mora imati smisla i imati opipljiv utjecaj na europsku politiku, dodao je Eickhout, pozivajući se na ribarstvenu politiku, poljoprivrednu politiku, kao i na financiranje infrastrukture.

U rezoluciji, europarlamentarci su pozvali na veće financiranje na globalnoj, EU, nacionalnoj i regionalnoj razini, koristeći cilj od 30% za klimatske troškove u sedmogodišnjem proračunu Unije za ublažavanje i prilagodbu. “Strategija prilagodbe vjerojatno je oslonac buduće javne potrošnje i javne intervencije”, rekao je Kokkalis, dodajući kako strategija mora razlikovati financiranje ublažavanja klime i prilagodbu.
Strategija prilagodbe EU također će trebati uključiti regionalnu razinu jer će prostorno planiranje biti ključno za ublažavanje utjecaja ekstremnih vremenskih prilika poput poplava i oluja. Budućnost će svakako biti zelena, no hoćemo li stići sve napraviti na vrijeme?

Izvor: www.euractiv.com

PHOTOS BY: Unsplash, Pexels / Sva prava pridržana

Vezani članci

Napravi nešto zeleno već danas.

Klikni „prijavi se“
i na pravom si putu!

Copyright 2021 © Sva prava pridržana - GREEN.HR

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.