alge naslovna

Hoće li doista morske alge moći prehraniti čovječanstvo ili i njih ugrožava porast temperature mora?

GREEN_300_listici_sredina

Hrana budućnosti

Iako su znanstvenici polagali nade u to da će farme morskih algi spasiti čovječanstvo od gladi i utjecati na smanjenje CO2 u atmosferi, izgleda da povišena temperatura mora ne pogoduje njihovu uzgoju.

Osnivač Zaklade za klimu Briana von Herzena (64) promovira zanimljiv plan za “spas Zemlje”, a to su platforme za “pošumljavanje” oceana morskim algama. Naime, ovaj aktivist smatra da će tako riješiti nekoliko problema odjednom – nahraniti čovječanstvo, obnoviti ekosustave i stati na kraj klimatskoj krizi.

Prototip ove farme nalazi se oko 30 kilometara sjeverno od Cebu Cityja na Filipinima, a promjer joj je oko 40 metara. Farma algi je opremljena najnovijom tehnologijom kojom upravljaju ljudi, a presten od algi spušta se tijekom noći u more i ujutro se podiže na površinu kako bi morska trava dobila svjetlost potrbnu za fotosintezu.

Kako ove alge apsorbiraju CO2, Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) jasno je stavio do znanja da je uzgoj algi jedno od rješenja za smanjenje ovoga plina u atmosferi.

‘Svaka veća oceanska država ima ekskluzivnu gospodarsku zonu koja se proteže najmanje 200 nautičkih milja od obale. To je uglavnom prazno more i često puno dublje od 90 metara. U svim vodama dubljim od 90 metara moguća je morska permakultura‘, smatra Von Herzen.

Alge su nazvane “slon u plavoj ugljikovoj sobi” jer rastu brzo jer morske alge Zaklade za klimu rastu do tri puta brže od morskih algi koje rastu na površini. No kako se i podiže temperature mora, pojavljuje se problem, a to je da, kao ni koralji, ni morske ne mogu podnijeti visoke temperature.

No nije sve tako jednostavno

Filipinci se već dugo bave uzgojem morskih algi, a nemaju high tech opremu. Oni se koriste najjednostavnijim alatima: razvlače plastične vrpce i za njih vežu sadnice, a za podizanje konstrukcija koriste prazne plastične boce.

alge

Više od milijun ljudi diljem zemlje uzgaja morske alge na ovaj način, a farma od jednog hektara može zaraditi oko 140 eura svakih 45 dana, koliko traje jedan ciklus. No puno više novca može se zaraditi na proizvodu od algi: karagenanu, prehrambenom aditivu koji se dobiva iz crvenih morskih algi, nama poznatom kao E407.

No kako je proizvodnja algi na Filipinima u padu od 20 posto još od 2011., a očiti uzrok je porast temperature mora, upitno je koliko će projekt Zaklade za klimu biti uspješan u budućnosti. Da se tome doskoči, postoje dvije mogućnosti: dovesti morsku travu u duboku vodu ili dovesti duboku vodu do morske trave, što zahtijeva daljnje ulaganje u tehnologiju i trošenje novih resursa.

PHOTOS BY: Unsplash / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.