Neprofitna organizacija CDP, koja se od 2018. bavi analizom utjecaja koji na okoliš imaju države, tvrtke i javne vlasti, objavila je godišnju listu gradova koji se zalažu za zaštitu Zemlje. Gotovo petina europskih gradova ocijenjenih od strane CDP-a ove godine našlo se na prestižnoj “A listi” – a to su oni koji poduzimaju najvidljivije i najučinkovitije akcije protiv klimatskih promjena.

Nordijske zemlje, naravno, nalaze se pri vrhu, jer je na listi čak više od polovice gradova s područja Švedske, Norveške i Finske.

Na području kontinentalne Europe, 112 gradova je ocijenjeno od strane CDP-a, pri čemu je gotovo 20 posto dobilo ocjenu A. Gotovo dvije trećine gradova koji su na listi za 2023., upisani su u borce za zdrav okoliš već drugu godinu zaredom, što ukazuje na dosljednu i trajnu predanost inicijativama protiv klimatskih promjena.

Švedski glavni grad Stockholm otišao je korak dalje u korištenju svojih resursa na održiviji način, uvodeći obvezno odvajanje i odvoz otpada hrane po kućanstvima. Ovaj otpad potom se biološki obrađuje i pretvara u bioplin (obnovljivo gorivo za autobuse, kamione i automobile) te u bio-gnojiva.

Nakon što su oluje prouzročile velike štete na obalni Danske, mali grad Helsingør usmjerava svoje aktivnosti na krizne situacije u slučaju rasta razine mora. Zajedno s obližnjim gradom Hundestedom, Helsingør je izradio zajednički plan za zaštitu sjeverne danske obale, s ciljem zaštite od erozije tla u sljedećih 50 godina.

Pariz se ističe zbog ekološki pozitivnog djelovanja na mobilnost građana. Gotovo 27.000 volontera sudjeluje na edukacijama kako bi osvještavali sugrađane o prilagodbi klimatskim promjenama i promoviralo održive prakse.

Njemački grad Münster radi na osvještavanju građana o klimatskim promjenama, organizirajući marševe posvećene očuvanju okoliša.

Suočeni sa sve češćim ekstremnim vrućinama, u Zaragozi u Španjolskoj organizira se medicinska skrb za građane koji imaju zdravstvene tegobe kao posljedice klimatskih promjena. To uključuje preventivne mjere, sustave upozorenja i informiranja, socijalne mreže skrbi te niz projekata koji se bave zdravstvenim utjecajima ekstremnih temperatura, posebno za osjetljive članove društva.

Milano u Italiji je krenuo realizacijom plana energetske obnove za zgrade, obuhvaćajući i stambene i poslovne objekte. Cilj im je do 2030. godine upola smanjiti emisije stakleničkih plinova nastale grijanjem u gradskim zgradama te do 2040. godine postići nulte emisije.

Europski gradovi na listi A su: Atena, Barcelona, Kopenhagen, Guimarães, Helsingør, Lund, Madrid, Malmö, Mannheim, Milano, Münster, Oslo, Pariz, Reykjavík, Saragossa, Stockholm, Tampere, Trondheim, Torino, Turku, Uppsala i Vantaa City.