Europska unija planira uvođenje carina na jeftinu robu kupljenu od kineskih internetskih trgovaca, uključujući Temu, Shein i AliExpress. Prema pisanju Reutersa, Europska komisija će kasnije ovog mjeseca predložiti ukidanje trenutnog praga od 150 eura, ispod kojeg se predmeti mogu kupiti bez carine.

Trenutno, prema propisima EU, paketi kupljeni putem interneta izvan EU ne podliježu carinskim pristojbama ako je njihova vrijednost manja od 150 eura. Međutim, prema podacima Komisije, dvije milijarde paketa s deklariranom vrijednošću manjom od 150 eura stiglo je u EU iz vanjskih zemalja u 2023. godini, što predstavlja značajan izazov za kapacitete carinskih službi.

U svibnju 2023., Komisija je predložila reformu carinskih propisa, uključujući ukidanje spomenutog praga. Međutim, s obzirom na nagli porast jeftinih uvoza, EU bi mogla ubrzati usvajanje ove reforme.

“U potpunosti podržavamo napore zakonodavaca da reformiraju ovu odredbu,” rekao je glasnogovornik Sheina. S druge strane, roditeljska tvrtka AliExpress-a, Alibaba, Temu i Europska unija nisu odmah odgovorili na zahtjeve Reutersa za komentar.

Ukidanje praga od 150 eura moglo bi imati značajan utjecaj na tržište e-trgovine u EU, potičući pošteniju konkurenciju i povećavajući prihode od carina. Uvođenjem carina na jeftinu robu, EU nastoji zaštititi svoje tržište i osigurati ravnopravne uvjete za sve trgovce. Osim toga, utjecalo bi se na širenje trenda brze mode.

Do sada, brza moda iz Sheina i Temua pomaže Kini da ostane na vrhu kao vodeća zemlja izvoznica brze mode. S izvozom od 182 milijarde američkih dolara u 2022. godini, uzeli su najveći udio kolača s 31,7 %. Na drugom mjestu je Europska unija s udjelom od 27,1 %. Slijedi ogromni jaz do trećeg mjesta Bangladeša sa 7,9 %.

Dominacija Sheina i Temua na tržištu brze mode dovela je do visokih razina zračnog tereta, stvarajući logističke zastoje i ekološke zabrinutosti.

Vjerojatno je da će kineski eCommerce igrači kupiti skladišta i logističke centre u Europi i Americi kako bi riješili ovaj problem. Pitanje koje si svatko od nas može postaviti jest treba li nam baš svaki (plastični) predmet koji naručujemo po cijeni od nekoliko centi (s kojim ćemo rijetko kad biti baš jako zadovoljni) na uštrb onečišćenja okoliša?