Broj klima uređaja u Europi povećao se sa 10 posto 2000. godine na 19 posto prošle godine, prema podacima Međunarodne agencije za energetiku, javlja Euronews. To je i dalje daleko manje u odnosu na Sjedinjene Američke Države, gdje je ta brojka oko 90 posto.

Mnogi u Europi odolijevaju zbog visokih troškova, brige o utjecaju na okoliš, pa čak i sumnji u negativne zdravstvene posljedice hladnog zraka, uključujući prehlade, ukočenost vrata ili čak ozbiljnije probleme.

Sustavi za hlađenje još uvijek su rijetki u nordijskim zemljama, a i čak u, primjerice, Njemačkoj, gdje se temperature redovno penju iznad 30°C tijekom duljih razdoblja.

Gradovi se teško hlade

No, čak i u tim umjerenim klimama će prag nelagode biti prijeđen ako se temperature povećaju 1,5 do 2°C. U tom scenariju, ljudi koji žive u sjevernim krajevima poput Velike Britanije, Norveške, Finske i Švicarske suočit će se s najvećim relativnim povećanjem temperatura.

Nicole Miranda, jedna od autorica studije koja to tvrdi, kaže da su njihove procjene još i konzervativne.

“Oni ne uzimaju u obzir efekte urbanih otoka”, rekla je, objašnjavajući da u tim slučajevima gradovi noću nisu u mogućnosti ohladiti se, a površine postaju radijatori.

“S znanstvenog stajališta, ako svi pohrlimo prema klima uređajima kao rješenju, suočit ćemo se s drugačijim problemom, jer klima uređaji troše puno energije i izazivaju visoke emisije ugljika”, naglasila je.

Gradovi bi trebali razmotriti manje intenzivna rješenja, poput zasjenjivanja zgrada i uključivanja vodenih tijela za hlađenje, rekla je.

Hlađenje osoba, a ne prostora

Također zagovara trend hlađenja pojedinaca umjesto prostora, uz pomoć osobnih uređaja poput ledenih obloga u jaknama ili visokotehnoloških tekstila koji učinkovitije raspršuju tjelesnu toplinu.

U Italiji, prodaja klima uređaja porasla je s 865.000 godišnje 2012. na 1,92 milijuna 2022. godine, prema udruzi Assoclima. Većinom su one bile namijenjeni poslovnim prostorima, a ne stambenim, a porast prodaje je zabilježen već u prvom tromjesečju ove godine.

Većina su sustavi s toplinskom pumpom koji mogu grijati prostorije zimi, a kako kaže Assoclima, to može smanjiti potrošnju plina jer su cijene skočile tijekom rata na Ukrajini. Ta dvostruka namjena klima uređaja privlači potrošače.

Francuska, s nešto većim stanovništvom, pokazuje veći otpor i prodaje milijun uređaja godišnje. Klima uređaji bili su rijetkost u Francuskoj sve do toplotnog vala 2003. godine kada je umrlo nekoliko tisuća ljudi, uglavnom starijih.

Još uvijek oklijevaju

Ipak, većina privatnih kuća i stanova tamo nisu klimatizirani, kao ni mnogi restorani i druge tvrtke. Tvrtke koje imaju klima uređaje često se oglašavaju kako bi privukle kupce u vrućim danima.

Otpor prema klima uređajima i dalje postoji, kako među francuskim konzervativcima koji ga smatraju frivolnim američkim uvozom, tako i među francuskim ljevičarima koji smatraju da je to ekološki neodgovorno.

Cécile de Munck i Aude Lemonsu, meteorolozi francuske nacionalne meteorološke službe, upozorili su ovog ljeta da bi se, ako se broj klima uređaja udvostruči u Parizu do 2030. godine, temperatura u gradu mogla povećati za 2°C zbog topline koju ispuštaju ti sustavi.

Unatoč brizi zbog troškova energije, klimatizacija brzo osvaja domove u Španjolskoj, zemlji koja je tradicionalno koristila ventilatore i teške zavjese.

Studija Sveučilišta Ca’ Foscari predviđa da će polovina španjolskih kućanstava imati klima uređaje do 2040. godine, dok ih je 5 posto imalo klimu 1990. godine.

S hlađenjem unutarnjeg zraka dolaze i sukobi jer susjedi se žale na buku vanjskih klima uređaja. To stvara probleme za upravitelje nekretnina u Španjolskoj.

Klime su dodatni problem

“Neki ljudi ne mogu otvoriti prozor jer im uđe vrućina”, rekao je Pablo Abascal, predsjednik španjolskog vijeća upravitelja nekretnina.

“S povećanjem sustava klimatizacije u kućama, mnoge zgrade uskoro neće imati mjesta za postavljanje uređaja.”

Studija Sveučilišta u Ottawi u Kanadi pokazala je da su klima uređaji i hlađenje ključni za starije populacije u ekstremnoj vrućini jer smanjuju opterećenje na kardiovaskularne funkcije tijekom toplotnih valova.

No čak i u zemljama poput Cipra, gdje su toplotni valovi od 40°C postali uobičajeni, čak ni održivo korištenje klima uređaja nije pristupačna opcija za mnoge starije osobe koje žive s ograničenim primanjima.

Mnogi stanovnici ove mediteranske otočne nacije pak ograničavaju upotrebu klima uređaja na najtoplije dijelove dana, ponekad se zatvarajući u jednu sobu.

“Bez sumnje, ova situacija značajno utječe i na njihovu mentalnu dobrobit”, rekao je Demos Antoniou, direktor Ciparskog observatorija za stariju dob, grupe koja se bavi pravima starijih osoba.