Cannabis sativa, biljka s tisuću i jednom molekulom, koja ima dugu tradicju i široku primjenu – kao narodni lijek, izvor tekstilnih vlakana za odjeću i izradu užadi ili začepljivanje rupa na brodovima.

No sve češće se kanabis ili točnije njegova nepsihoaktivna varijanta, konoplja – promovira za još jednu svrhu: izradu građevinskih blokova za stambene objekte koji bi mogli riješiti neke od ekoloških, logističkih i ekonomskih izazova betona. Cementna industrija odgovorna je za otprilike 8% emisija ugljikovog dioksida koje zagrijavaju planet, uz probleme stvorene nepropusnim površinama i niskim izolacijskim ili R-vrijednostima. Stručnjaci diljem svijeta sve su svjesniji da, ako želimo smanjiti emisije stakleničkih plinova, treba djelovati na svim područjima pa tako i u građevini.

Građevinski materijal izrađen od konoplje u kombinaciji s vapnom očito je rješenje za građenje s niskim ugljičnim otiskom i pozitivnim utjecajem na klimu. Naime, konoplja tijekom uzgoja može apsorbirati do 15 tona CO2 po hektaru, kroz fotosintezu, što je dvaput više od šume koja raste na istoj površini.

Primjeri dobre prakse

Jedan od primjera uspješne gradnje nalazi se u SAD-u, na farmi Hudson Valley u sjevernom New Yorku. Ondje je urbanistička dizajnerica Kaja Kühl pokrenula inicijativu upotrebe konoplje u kombinaciji s vapnom te su na farmi sagrađene dvije kućice.

Kuće su sagrađene od cigli napravljenih od konoplje i drva za smanjenje utjecaja ugljika, a dizajnirane su u skladu s arhitekturom lokalnih poljoprivrednih zemljišta za demonstraciju održivih tehnika gradnje.

Što se tiče europskih zemalja, Francuska je pionir u korištenju konoplje u građevinarstvu, s brojnim projektima koji su krenuli od 1980-ih. U Velikoj Britaniji postoji sve više građevinskih tvrtki koje koriste konoplju za izgradnju, a nove metode primjenjuju i na stambene i na komercijalne zgrade. Primjer su Haverhill hemp houses u Suffolku, gdje je demonstrirana upotreba konoplje u modernoj gradnji.

Nizozemska je također prepoznata po svojim inicijativama u održivoj gradnji, uključujući korištenje konoplje. Zemlja potiče inovacije u održivim materijalima i tehnologijama, s nekoliko primjera zgrada izgrađenih djelomično ili u potpunosti od konoplje.

Ni Italija ne zaostaje u uvođenju konoplje kao građevinskog materijala, a sve više se ulaže u istraživanja usmjerena na poboljšanje tehnika gradnje i materijala. I u Njemačkoj postoji interes za održive građevinske materijale, pogotovo za konoplju te je trenutno u izvedbi nekoliko pilot-projekata.

Prema procjenama, na globalno tržištu do 2028. godine očekuje se rast proizvodnje građe od konoplje za  16% godišnje, a ukupno globalno tržište za zelene građevinske materijale do 2026. godine moglo bi dosegnuti vrijednost od 390 milijardi eura.