Unatrag četiri godine, otkad je u Hrvatskoj promijenjen zakon o uzgoju industrijske konoplje, sve veći je broj uzgajivača ove biljke, koja se smatra među ekološki najprihvatljivijim biljkama i kad je riječ o uzgoju, ali i njezinom iskorištavanju. Industrijsku konoplju još nazivaju i biljkom 21. stoljeća jer s obzirom na klimatske promjene i ljudske potrebe na globalnoj razini, ona može pokriti baš sve – od prehrambene, tekstilne, auto industrije, ali i građevinske, a o njezinim ljekovitim svojstvima da i ne govorimo.

Za razliku od svoje rođakinje, indijske konoplje, u industrijskoj je konoplji, ili Cannabis sativi L., najzastupljeniji kanabinoid CBD (kanabidiol), a udio THC-a (ili supstance koja ima opijatna svojstva) je minimalan.

Iako je zakon u Hrvatskoj znatno fleksibilniji kad je uzgoj konoplje u pitanju pa je dopušteno koristiti cvijet, sjeme, list i stabljiku za puno veći broj proizvoda, a i dozvolu za uzgoj možete dobiti čak ako industrijsku konoplju želite posaditi na balkonu u jednoj teglici, uzgajivačima posao nije nimalo lagan. Odlučili smo iz prve ruke doznati kako to izgleda u praksi te smo na kavi s Ivanom Bartolom, 54-godišnjim uzgajivačem industrijske konoplje iz Karlovca, prošli neka nama zanimljiva pitanja.

Ivan se bavi uzgojem konoplje već četiri godine, čim je novi zakon stupio na snagu, a svoj nasad ima u mjestu Draganići, pokraj Karlovca. Razgovarali smo o svim preprekama i izazovima, ali i pogledali u budućnost uzgoja ove biljke od koje je ljudski rod, kako povijesni zapisi govore, imao razne koristi više od 10 000 godina.

Kada si počeo s uzgojem industrijske konoplje i je li bilo administrativnih komplikacija?

Počeo sam s uzgojem prije četiri godine, a radim u suradnji s prijateljem koji ima OPG, preko kojega potom i distribuiramo proizvode od industrijske konoplje. Kako se svaka osoba može prijaviti kao uzgajivač, tako sam i ja podnio zahtjev Ministarstvu te trenutno imam godišnji uzgoj 100 biljaka. Nije bilo problema s dozvolom, kod nas je sve dobro regulirano s nabavom sjemena i prijavom na Ministarstvo. Osobno, sjeme nabavljam preko Udruge Centar za informiranje društva, a riječ je o certificiranom sjemenu s liste Europske Unije. Ako se učlanite u Udrugu, dobijete sjeme ili ga dokupite, ako trebate više, a imate i pravnu zaštitu.

Kako to da si se odlučio za uzgoj baš industrijske konoplje?

Mislim da je to biljka budućnosti. Od nje se može dobiti 25000 različitih proizvoda. Svaki dio biljke je iskoristiv, može se dobiti lijek, hrana, građa, i sve je ekološki biorazgradivo. Na primjer, mi iskoristimo sve od biljke, osim vlakana, koja na kraju stavljamo u kompost. Dakle, na neki način i njih iskorištavamo.

Je li potrebno ispuniti neke uvjete da bi se dobila dozvola? Trebaš li imati neku određenu površinu zemljišta?

Površina na kojoj želite uzgajati nije uvjet, možete uzgajati u samo jednoj teglici na svome balkonu. Dakle, svatko može uzgojiti svoju biljku i potpuno je iskoristiti.

Je li istina da je konoplja otporna biljka i da uspijeva, doslovno, kao korov?

Ne baš. Uzgoj je zahtjevan, biljka traži dosta vode. Ima problema s pesticidima, znaju je napadati štetnici, posebno u jesen kada ima dosta vlage i kada je hladnije. Tada je napadaju gljivice i plijesan. Prošle smo godine imali razne vremenske prilike, neke su bile loše, a neke dobre. Jesen nam je išla na ruku jer je bila topla i sunčana pa smo u konačnici imali dobar i kvalitetan urod.

Prodajete li sirovinu ili imate i svoje proizvode?

Mi uzgajamo bez sjemenki, da cvijet bude što bogatiji kanabinoidima, terpenoidima, flavonoidima. Naš uzgoj je više u ljekovite svrhe, za izradu ljekovitih krema, antistresnih ulja, za ulja protiv migrena, bolova, sve ovisi o kombinaciji kanabinoida. Postotak CBD-a prilagođavamo individualnim potrebama kupaca.

Recimo, ponosan sam na kremu protiv bolova, koju sam napravio za mamu koja godinama boluje od reumatoidnog artritisa. Njoj je pomogla.

Koji su najveći izazovi ili problemi kod uzgoja?

Osim glivičnih oboljenja i plijesni, najveći je problem održati 0,3% THC-a, koji je u Hrvatskoj zakonski određen kao gornji dopušteni limit. Nije svaka biljka ista, fenotipovi su različiti, teško je održati taj postotak jer to ne ovisi o uzgajivaču. Ako je biljka pod stresom, zbog nekih vremenskih nepogoda ili nametnika, brani se tako što proizvodi THC. Na primjer, u Švicarskoj je dopušten limit od 1%, što je u odnosu na 0,3% kod nas, velika razlika. Dakle, taj dio kod uzgoja ne možemo kontrolirati, ali možemo snositi zakonske sankcije.

Imaš li neke mjerače kojima možeš utvrditi taj postotak?

Ne, nažalost, vrlo su skupi. Mislim da ih nema nitko od uzgajivača. Jedino kada dođe inspekcija, tada mogu doznati što mi je priroda dala ove sezone, ali za to mogu i zakonski odgovarati.

Kada bih se, recimo, ja odlučila uzgojiti samo jednu biljku na svome balkonu, kako bih je mogla iskoristiti?

Od nje možeš raditi čaj, maslac, koji je zdrav i koji možeš koristiti kod kuhanja. Možeš napraviti tinkturu. Potom maslac možeš kombinirati s drugim biljnim mastima, gavezom ili smiljem, pa kremu koristiti ili za uganuća ili za vitalnost kože. Ako je netko pušač, može se odviknuti od nikotina konzumiranjem CBD cvjetova umjesto duhana, to se pokazalo kao učinkovito sredstvo.

Kako vidiš budućnost uzgoja konoplje?

Zbog zakona, koji još nisu stabilni, ali i tržišta koje je još uvijek nepovjerljivo, kod nas ljudi brzo odustaju od uzgoja. Da bi izašli na vanjsko tržište, potrebne su analize i certifikati, što je prilično skupo. Testiranje jedne kreme je, primjerice, oko 100 eura.

No budući da je trend održivost, a konoplja je ekološki najprihvatljivija biljka, ova grana poljoprivrede otvara mnoge mogućnosti. Budućnost je u gradnji kuća od industrijske konoplje – ona daje odličnu izolaciju, insekti je ne vole, “diše”, ne može se zapaliti, zdrava je, a ima i najmanji ugljični otisak. Sve više ljudi prihvaća konoplju, mislim da je budućnost svijetla, a zakoni u Hrvatskoj morat će ići više na ruku uzgajivačima.