Novo zakonodavstvo EU-a nastoji europske baterije učiniti najzelenijim na svijetu postavljanjem ograničenja emisije ugljika u proizvodnji, obvezujući proizvođače da koriste reciklirani sadržaj i nametanjem provjera kako bi se spriječile zlouporabe rada u lancu opskrbe baterijama. Kina, Japan i Južna Koreja su najplodniji svjetski proizvođači baterija, što Aziju čini globalnom elektranom baterija za električna vozila. Sjeverna Amerika je drugi najveći proizvođač, a Europa je treći. Prema procjenama EU-a, globalna potražnja za baterijama trebala bi se povećati 14 puta do 2030., a očekuje se da će EU činiti 17% te potražnje. Čelnici EU vjeruju da Europa može zauzeti svoje mjesto na globalnom tržištu baterija tako što će europske baterije učiniti sinonimom za održivost.
Stefano Soro, dužnosnik Uprave za unutarnje tržište Europske komisije, rekao je da će EU postaviti globalne standarde. Uredba EU koja zamjenjuje zastarjelu direktivu o baterijama pokriva sve faze procesa, od ekstrakcije sirovina, preko proizvodnje, do konačnog odlaganja baterija. Uz standarde održivosti, uredba postavlja kriterije za performanse i trajnost baterija te povećava transparentnost kroz zahtjeve za označavanje.
Mjerenje ugljičnog otiska
Očekuje se da će predloženi zahtjevi zelenih kriterija značajno smanjiti broj baterija inozemne proizvodnje za prodaju u Europi. Od 1. srpnja 2024. proizvođači baterija koji ne naznače jasno ugljični otisak svojih industrijskih i električnih baterija suočit će se s isključenjem s tržišta. Od 2027. godine primjenjivat će se ograničenje emisije ugljika.
Osim čišćenja proizvodnog procesa, uredba ima za cilj olakšati kružniji pristup zbrinjavanju baterija. Svaka baterija mora biti dizajnirana na način koji omogućuje uklanjanje dragocjenih sirovina u njoj. Korištenje recikliranog sadržaja postat će obvezni dio proizvodnje baterija, potez za koji EU kaže da će promicati “kružno gospodarstvo” u kojem se roba ponovno koristi ili reciklira, a ne baca. Zahvaljujući povećanom recikliranju i ponovnoj upotrebi plemenitih metala, količina djevičanskih sirovina koja se mora izvući za napajanje europskih baterija tada će postupno padati, prema obrazloženju Komisije.
Sprječavanje kršenja ljudskih prava
Većina metala koji se koriste u proizvodnji baterija trenutno se prvenstveno potječu iz zemalja u razvoju, a potražnja je sve veća. Trenutne procjene EU predviđaju da će nam trebati gotovo 60 puta više litija i 15 puta više kobalta do 2050. u usporedbi s trenutnom opskrbom. Ekstrakcija ovih metala dovela je do kontroverzi. Amnesty International je 2016. potresao tehnološku industriju kada je objavio izvješće koje otkriva da je 35.000 djece radnika radilo u rudnicima kobalta u Demokratskoj Republici Kongo, vodećem svjetskom proizvođaču metala. Izvješće je izazvalo odbojnost među zakonodavcima i potrošačima, a industrija se zavjetuje da će se pozabaviti zlouporabama u lancu opskrbe. Tvrtke u industriji proizvodnje baterija trebale bi prihvatiti zahtjeve dubinske analize kao priliku da pokažu da su spremne identificirati i rješavati ekološke i društvene probleme
Izvor: euractiv.com
