HAPIH
HAPIH

Koliko majke doje i što jedu djeca u Hrvatskoj? Novo HAPIH-ovo istraživanje donosi odgovore

GREEN_300_listici_sredina

Sve je više superhrane

"Neki su rezultati potpuno očekivani, dok su nas neki uspjeli iznenaditi", rečeno je na panelu.

Koliko majki u Hrvatskoj doji? Koje su namirnice koje se prve uvode mališanima? Koji mesni proizvod je apsolutni broj jedan po preferencijama naših najmlađih? To su neka od pitanja na koja je odgovor dalo istraživanje prehrambenih navika dojenčadi i djece do devet godina na području Hrvatske.

Rezultati su predstavljeni ususret Svjetskom danu sigurnosti hrane koji se u cijelom svijetu obilježava danas, 7. lipnja.

Istraživanje je provela Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) od 2017. do 2022. godine. Partneri na projektu su Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

80 posto dojilja

Istraživanje je provedeno terenski, na reprezentativnom uzorku Republike Hrvatske, a u njega je bilo uključeno 1820 mališana i njihovih roditelja.

Izv. prof. dr. sc. Ivana Rumbak s Prehrambeno – biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dotaknula se navika djece najranije životne dobi  te istaknula kako je “gotovo 80 posto majki je izjavilo kako je dojilo, a njih oko 13 posto dojilo je i nakon prve godine života djeteta”.

“Neki su rezultati potpuno očekivani, dok su nas neki uspjeli iznenaditi”, osvrnula se je na panelu prof. dr. sc. Daniela Čačić Kenjerić s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek, te istaknula u nastavku: “Tikvica je tako namirnica koju uvodimo najčešće prvu, dok je mrkva najučestalije konzumirano povrće u svim promatranim dobnim skupinama. Ako govorimo o mesu, piletina je najučestalija, dok je slanina – mesni proizvod koji je sveukupno najprisutniji u konzumaciji”.

Na panelu je istaknuta je i prisutnost  tzv. superhrane na jelovnicima naše djece, poput chia sjemenki  i sjemenki lana.

“Predstavljanje ovih rezultata nije slučajno baš danas jer uz pomoć preciznih rezultata konzumacije i prehrambenih navika lakše i učinkovitije možemo procijeniti rizik kojem su izložena naša djeca u slučaju pojave kontaminirane hrane na tržištu. Stoga su oni visokovrijedni”, zaključio je Tomislav Kiš, dr. med. vet. iz Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske.

PHOTOS BY: HAPIH, Pexels / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.