Danski veleposlanik u Hrvatskoj, Nj.E. Ole Frijs-Madsen istaknuo je: “Obnovljiva energija, a posebno pučinski vjetar, imat će ključnu ulogu u postupnom ukidanju ruske ovisnosti o energiji i ispunjavanju klimatskih ciljeva EU-a, a to je 300 GW pučinske energije vjetra do 2050. Samo ova deklaracija, postavljanjem turbina u Baltičko more, doseći će trećinu tog cilja odnosno 93 GW do 2050, ali do 2030. cilj je instalirati prvih 20 GW“, tvrdi. Baltičko more ima znatan, ali uglavnom neiskorišten potencijal za pučinsku energiju vjetra. Iskorištavanje ovog potencijala ključno je za ukidanje ovisnosti o energentima koji stižu iz Rusije. Energetska tranzicija k obnovljivim izvorima, jačanje zelene elektrifikacije, integracija energetskih sektora, proizvodnja zelenog vodika i dekarbonizacija plinskih mreža ključni su katalizatori i glavni zaključci potpisane deklaracije kao i današnje konferencije za medije.
Iako su ovi planovi bili i ranije jasno vidljivi u strategijama zemalja baltičkog kruga, rat u Ukrajini te pretjerana ovisnost EU o energentima iz Rusije samo su ubrzali taj proces. Zato su 30. kolovoza, ove godine u Kopenhagenu potpisi premijera Švedske, Finske, Litve, Estonije, Latvije, Poljske, Njemačke i Danske dokaz da su njihove Vlade doista spremne ostvariti zacrtane ciljeve i ne samo ubrzati svoju energetsku neovisnost, nego ju i učiniti održivom i zelenom. “Ne smijemo samo govoriti, moramo i djelovati! Politička sigurnost u Europi mora biti osigurana, ništa ne može opravdati rat i invaziju. Dobre su dvije stvari o ratu: Broj jedan, imamo više europskog jedinstva nego prije! Broj dva, zelena energija sada je glavni fokus za sve zemlje. Nažalost, prije nije bilo tako. Moramo iskoristiti potencijal na Baltiku. Hrvatska ima isti potencijal. Sa zelenom tranzicijom i osamostaljenjem već kasnimo, ali bolje ikad nego nikad”, dodao je njemački veleposlanik dr. Christian Hellbach.
Švedska veleposlanica Nj.E. Diana Helen Madunic također je naglasila jedinstvo naroda Europe u kriznim vremenima. “Održivost je odavno važna za Švedsku, a kamoli vladu, svi znaju Gretu. Za nas je to naravno vrlo važno. Svi smo u Švedskoj zabrinuti zbog zime i inflacije, nesigurni smo, svi smo u istoj situaciji i ne znamo koliko će trajati, ali iz naše perspektive, iskoristit ćemo situaciju da razgovaramo o zelenoj energiji, moramo ubrzati proces prelaska na obnovljive izvore, svi moramo biti neovisniji o ruskom plinu. Švedska ima samo 10 milijuna stanovnika, ali ako se ujedinimo, možemo postići puno i možemo imati veliki utjecaj“, istaknula je. Baltičko more kao prva linija obrane europske energetske sigurnosti naglasak je litavske veleposlanice Nj.E. Jurate Raguckiene. “Za Litvu je neovisnost važna, održiva energija je važna! Mi smo ove godine zapravo postali potpuno neovisni od Rusije jer više ne uvozimo energente iz te zemlje. Kako bismo postigli stopostotnu neovisnost, moramo iskoristiti energetske mogućnosti u Baltičkom moru”, dodaje.
Finski veleposlanik Nj.E. Kalle Johannes Kankaanpaa složio se s ocjenom ovisnosti o ruskim energentima te iznio stav Finske. “Moramo biti energetski neovisni. Ostvarili smo suradnju između Baltika i Skandinavije i zapamtiti da to radimo u regiji od velikog raspada Sovjetskog Saveza. Moramo imati energetsku sigurnost. Finska u potpunosti podržava sastanak u Marienborgu. Naši projekti s partnerima u Hrvatskoj također su znak finskih napora u energetskom smislu. Završetkom radova 85.000 kućanstava u Dalmaciji imat će dostupnu zelenu energiju. Svoje znanje moramo dati i Hrvatskoj”, ističe.
Poljska kao jedna od mnogoljudnijih EU država te geografskim položajem mora posebno oprezno promišljati svoju energetsku neovisnost. “Energija je jedna od fundamentalno najvažnijih stvari za našu sigurnost. Nekad smo mislili da je pametno kupovati jeftin plin od Rusije, ali mi smo znali da moramo biti neovisni o njima i bili smo u pravu! Bili smo protiv Sjevernog toka 2! Ne želimo to u regiji. Nažalost, bili smo u pravu. Hrvatska je manje ovisna od mnogih drugih zemalja u regiji što pozdravljam. Imamo velike rasprave u EU, posebno o energetici, neke zemlje žele preusmjeriti potporu s nuklearne energije na druge izvore, što mi poštujemo, ali u Poljskoj to vidimo drugačije, uz obnovljive izvore želimo graditi nuklearne elektrane”, tvrdi Nj.E. veleposlanik Poljske Andrej Edward Jasionowski.
Posebni savjetnik Predsjednika Republike Hrvatske i ravnatelj REGEAe, Dr. Julije Domac izrazio je duboko poštovanje prema ambicioznim planovima narodima Sjeverne Europe te spomenuo primjere suradnje u Jadranskoj regiji. “Moram spomenuti regionalnu suradnju sa Slovenijom. NextE projekt. Ovo je jedini način za male zemlje EU. Također, želim istaknuti da Hrvatska poštuje demokraciju i njene tekovine, ali demokracija i prava su u nesigurnim vremenima. Vidimo koliko su energija i demokratske vrijednosti bliske jedna drugoj. Moramo paziti na to! Vlada je najavila da će ljudima nadoknaditi troškove energije, ali to ne bi trebalo biti glavno rješenje. Financijske naknade su korektne, ali moramo se fokusirati na energetsku tranziciju, kao sjeverna Europa jer Hrvatska ima veliki potencijal. Hrvatska mora biti brža u tome, moramo biti regionalni lider u zelenoj energiji. To je najbolje i za nas i za EU. Moramo pogurati naša gospodarstva prema više zelene energije. Općenito moramo biti neovisniji na svim frontama”, zaključio je Domac.
