Prošla godina je bila šesta najtoplija godina na Zemlji od početka mjerenja. Štoviše, sve godine od 2013. do 2021. spadaju među najtoplije godine, izvijestila je američka nacionalna uprava za oceane i atmosferu.

Uzrok ubrzanom globalnom zatopljenju su ljudske aktivnosti koje emitiraju značajne količine stakleničkih plinova, a sječom šuma smanjena je mogućnost skladištenja ugljika. Od industrijske revolucije do danas Zemlja se zagrijala između 1,1 i 1,3°C, a zbog toga dolazi do topljenja ledenjaka. Broj događaja s rekordno visokim temperaturama raste, dok se broj događaja s rekordno niskim temperaturama smanjuje.

Topljenje glečera može biti izrazito opasno, na primjer, povlačenje ledenjaka može destabilizirati tlo ispod i oko sebe pa takva područja mogu postati sklona klizištima ili čak dovesti do urušavanja čitavih planinskih padina.

Iako smo u prva dva desetljeća 21. stoljeća gubili 270 milijardi tona leda godišnje, jedna je od ekonomski i socijalno najstabilnijih i najprosperitetnijih zemalja Južne Amerike odlučila je osnovati nacionalni park kako bi zaštitila stotine ledenjaka koji se tope zbog klimatskih promjena.

Čile je odlučio osnovati Nacionalni park ledenjaka čija će površina pokrivati 75.000 hektara planinskog kopna Anda, rekao je predsjednik Sebastian Pinera. Cilj osnivanja je zaštita i očuvanje 368 ledenjaka.

Nedavno istraživanje Sveučilišta u Čileu pokazalo je da se ledenjaci u središnjem dijelu zemlje smanjuju zbog globalnog zatopljenja. Predsjednik Pinera rekao je kako je osnivanje nacionalnog parka “temeljni korak koji Čile poduzima u borbi protiv uništavanja prirode”. Također, zaštitom tog teritorija nastojat će očuvati floru  planinskog terena i faunu poput puma i lisica. Čile je među 5 svjetskih zemalja koje imaju najveću površinu ledenjaka koji se nalaze na polovima, a ostale zemlje su: Kina, Rusija, SAD i Kanada.