Na današnji dan u više od 150 država diljem svijeta obilježava se Dan planeta Zemlje. Prošlo je točno 53 godine kada je na konferenciji UNESCO-a John McConnell prvi put predstavio ideju obilježavanja Dana Zemlje, a od 1992. i službeno se obilježava ovaj dan kada je na Konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru usklađen dalekosežni program za promicanje održivog razvoja. U prvih 30 godina službenog obilježavanja mnogo se toga promijenilo i na bolje, ali ne možemo prikriti činjenicu kako je mnogo toga učinjeno i na uštrb Zemlje.
Da već neko vrijeme “hodamo po rubu” svjedoče tome i razna izvješća i prognoze s kojima se svakodnevno susrećemo, stoga je važnije nego ikad da Dan planeta Zemlje nije samo jednom u godini, ovog 22. travnja, već svaki dan, svake minute. Tome u prilog ide i ovogodišnja tema “Investiraj u naš planet” s naglaskom na borbu protiv klimatskih promjena i ublažavanje njihovih posljedica. “Ovo je trenutak da promijenimo sve – poslovnu klimu, političku klimu i način na koji djelujemo na klimi. Sada je vrijeme za nezaustavljivu hrabrost da očuvamo i zaštitimo svoje zdravlje, naše obitelji i sredstva za život. Moramo djelovati hrabro, inovirati široko i provoditi pravedno. Zemlja treba sve nas. Poduzeća, vlade i građani svi su odgovorni i potrebno je partnerstvo za život”, stoji na službenim stranicama Earth day organizacije.
Emisije stakleničkih plinova koje degradiraju prirodne ekosustave, posebice šuma i močvara, temeljni su uzroci klimatskih promjena i ekstremnih pojava. U 2021. godini nastavio se trend zagrijavanja Zemlje. Globalna prosječna temperatura Zemlje 2021. bila je jedna od najtoplijih godina dosad, prema analizama NASA-e i Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA). Zemlja je 2021. bila oko 1,1°C toplija nego što je bila pred kraj 19. stoljeća, kada je započela industrijska revolucija i kada su se meteorološke stanice pojavljivale diljem svijeta. Izvješća IPCC-a ne daju nimalo obećavajuće prognoze i kako tvrde, u sljedeća dva desetljeća svijet će se suočiti s neizbježnim višestrukim opasnostima klimatskih promjena, a zemlje ne čine ni približno dovoljno kako bi spriječile globalno zagrijavanje.
Unatoč svim ovim ne obećavajućim vijestima s kojima smo se u proteklih godinu dana susretali, a mogli bi ih nabrajati još i više, svakako treba gledati u budućnost i u promjene koje su se dogodile na bolje. Cilj je mnogim zemljama da do 2030. godine postignu nulte emisije, a s time su se u koštac primile mnoge tvrtke poput one automobilske koje na svom tržištu sve više nude električne automobile kojih je prvi put u europskoj povijesti u rujnu 2021. kupljeno i registrirano više nego dizelskih. Plastični otpad kojeg prema nekim procjenama u svijetu ima 6,3 milijarde tona sve češće dobiva svoju novu namjenu. Od cigli za gradnju kuća, materijala za odjeću, izrade namještaja pa čak i prometnica samo su neke od inovacija s kojima brojni inovatori, umjetnici i znanstvenici pokušavaju smanjiti količinu plastike bačene u okoliš. Ono što posebno veseli je i podatak da je u proteklih godinu dana posađeno 3,04 trilijuna stabala diljem svijeta, a uspjeli smo oporaviti i neke populacije životinja što je stvorilo nadu da politike očuvanja i zaštite ugroženih vrsta uistinu imaju utjecaj.
Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja poručuju kako je i Hrvatska uključena u borbu protiv klimatskih promjena. “Kroz provedbu različitih međunarodnih ugovora, sporazuma i strategija, aktivno smanjujemo emisiju stakleničkih plinova, povećavamo otpornost na klimatske promjene i ublažavamo nastanak šteta od ekstremnih vremenskih događaja”, poručuju iz Ministarstva te dodaju kako preko trećina doprinosa globalnim klimatskim ciljevima leži u rješenjima temeljenima na prirodi, a preko polovice svjetskog BDP-a ovisno je o prirodi i uslugama ekosustava. “Zato borbi protiv klimatskih promjena i zaustavljanja gubitka bioraznolikosti treba pristupati koordinirano iz svih sektora i segmenata društva kako bi se osigurao sinergijski pozitivan učinak, a sva buduća ulaganja treba planirati i provoditi na način da ne čine štetu okolišu te doprinose klimatskim ciljevima i ciljevima bioraznolikosti”, zaključuju.
