nathan-dumlao-k3DmHnnAH3M-unsplash

Znanstvenici tvrde: ‘Izračunali smo, kada bi svi bili vegetarijanci ili vegani, svijet bi bio bolje mjesto’

GREEN_300_listici_sredina

Smanjile bi se emisije stakleničkih plinova

To bi, procijenili su znanstvenici, koštalo znatno manje u odnosu na slične redukcije koje trenutno postoje, poput poreza na ugljik i poticaja za korištenje obnovljivih izvora energije.

Kada bi svi ljudi prešli na vegetarijanstvo ili veganstvo, svijet bi bio bolje mjesto. Potvrđeno je to nizom studija znanstvenika koji su godinama proučavali i mjerili razinu zagađenja i onečišćenja od mesne industrije.

Znanstvenici nizozemske Agencije za okoliš, u radu objavljenom u časopisu Climate Change, zaključili su da, kada bi svi na svijetu sutra odlučili biti vegetarijanci ili vegani, do 2050. godine emisije ugljika povezane s poljoprivrednom industrijom smanjile bi se za 17 posto, emisije dušikovog oksida za 21 posto, metana za 24 posto, dok bi se emisije stakleničkih plinova također značajno smanjile.

Osim toga, problem infekcija, koje su s godinama razvile otpornost na antibiotike, također bi se znatno smanjio, kao i potreba korištenja antibiotika za poticanja rasta stoke. Prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti SAD-a, mnogi antibiotici koji se koriste na životinjama nepotrebni su te su kao takvi prijetnja sveopćoj sigurnosti.

Sve to koštalo bi znatno manje u odnosu na slične redukcije koje trenutno postoje, poput poreza na ugljik i poticaja za korištenje obnovljivih izvora energije.

Ogromna prijetnja okolišu 

Prema izvješću Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda, mesna industrija jedna je od najvećih prijetnji okolišu, budući da čini 14,5 posto svih emisija stakleničkih plinova koji nastaju izravno od čovjeka. Ta se brojka s godinama sve više povećava.

S druge pak strane, nizozemski tim znanstvenika tvrdi da u toj jednadžbi nije ozbiljno uzet u obzir trošak samog vegetarijanstva ili veganstva, odnosno koja je cijena prelaska na takvu prehranu. Kako tvrde, vrlo je važan ekonomski aspekt mesne industrije. Naime, ona iznosi 1,4 posto ukupnog svjetskog BNP-a te zapošljava 1,3 milijarde ljudi, tvrde.

Kad bi mesna industrija nestala preko noći, radnici iz takvih pogona morali bi pronaći drugi izvor zarade.

Njihov je zaključak da nikad neće postojati savršeno rješenje koje donosi osam milijardi sitih i sretnih ljudi, a pritom minimalno šteti okolišu, no ipak se može kontrolirati koliko mesa jedemo i to će u budućnosti postati presudno.

 

PHOTOS BY: Unsplash, Pexels / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.