Iduće godine Europska unija mogla bi se suočiti s nestašicom plina ako Rusija dodatno smanji opskrbu, upozorila je Međunarodna agencija za energiju (IEA) i pozvala vlade da brže djeluju kako bi uštedjele energiju i proširile uporabu energije iz obnovljivih izvora. Zbog povoljnih vremenskih prilika i hitnih mjera EU ove godine, unatoč tome što je Rusija smanjila isporuke, neće doći do nestašice plina. No, iduće godine očekuje nas izazovnija energetska kriza.

Konkretnije, prošle je godine ukupna potrošnja plina u EU iznosila 412 milijardi kubičnih metara, a iduće godine manjak bi mogao iznositi 27 milijardi kubičnih metara u 2023. godini. To će se dogoditi ako Rusija obustavi preostali udio plina koji još uvijek isporučuje Europi, a kineska potražnja se oporavi s najnižih razina zbog zatvaranja zemlje u Covid krizi.
Izvršni direktor IEA, Fatih Birol, ovu je situaciju opisao kao “ozbiljan izazov“, koji bi se mogao izbjeći ako se povećaju subvencije za obnovu zgrada koje troše puno plina, ako se grijanje na fosilna goriva zamijeni toplinskim pumpama, kao i uporabom obnovljive energije. Za sve navedeno potrebna je investicija od sto milijardi eura, ali taj bi se iznos vratio u roku od dvije godine preko nižih računa za plin, dodao je Birol.

Predsjednica EK Ursula von der Leyen predložila je formiranje europskog “fonda solidarnosti” za prikupljanje novca za ulaganja u energetiku – korištenjem novca EU-a i dodatnih izvora financiranja. Istaknula je pritom da je opskrba plinom u Europi sigurna za ovu zimu. Morat će se pripremiti planovi za nepredviđene situacije koje bi se mogle dogoditi iduće godine. Tim povodom u četvrtak će se sastati čelnici zemalja EU na samitu u Bruxellesu. Ali problem je da što države članice nisu našle rješenje za visoke cijene energenata.