Gradovi potpisnici, koji uključuju Atenu, Kopenhagen, Los Angeles, Pariz i Tokio, obvezali su se postići jedan ili oba od dva ključna cilja. Do 2030. godine, 30 do 40 posto gradske površine trebalo bi se sastojati od zelene ili plave infrastrukture. To uključuje drveća na ulicama, urbane šume i parkove, kao i održive urbane sustave odvodnje i propusne kolnike. Deklaracija postavlja cilj da do 2030. godine 70 posto stanovništva grada ima pristup zelenim ili plavim javnim prostorima u roku od 15 minuta hoda ili vožnje biciklom.

“Podrška i zaštita prirodnih ekosustava gradova jedan je od naših najvažnijih alata za izgradnju otpornosti na klimatsku krizu i stvaranje zdravih, uključivih urbanih zajednica kakve i zaslužujemo”, rekao je u priopćenju Mark Watts, izvršni direktor organizacije C40 Cities. “Tijekom pandemije podsjećali smo da su dostupni zeleni prostori neophodni za gradove koji su spremni za klimatske promjene i ostale krize. Dok težimo zelenom i pravednom oporavku, ulaganje u provedbu klimatskih rješenja temeljenih na prirodi bit će imperativ za javno zdravlje i dobrobit, kao i uspjeh globalnih napora u rješavanju klimatske krize”.

Planovi zelene infrastrukture

Ovi su samo neki od primjera planova gradova za postizanje ovih ciljeva:

• U Guadalajari će biti posađeno 67.000 novih stabala na 70 lokacija, a uvest će se i preko 50 novih javnih vrtova koji će rashladiti grad i pružiti hlad i prostor za razonodu. Grad financira tečajeve za osposobljavanje vrtlara i tehničara za brigu oko drveća, a stanovnicima pruža 400 radionica o brzi vrtova.
• U okviru programa potpora i poticaja za urbane šume, u Torontu će se posaditi više od 13.000 stabala i grmlja, a građani će biti uključeni u sadnju, edukativne radionice i programe za mlade.
• U Mumbaiju vlada unosi izmjene u zakonu kako bi zaštitila i očuvala staro drveće i spriječila njihovu sječu.
• Kroz Natječaj za zelene krovove, Barcelona subvencionira 75% troškova novih zelenih krovova za pobjedničke projekte za stvaranje urbanih parcela i prostora za proizvodnju obnovljivih izvora energije, prikupljanje kišnice i kompostiranje.
• Program transformativnog upravljanja rijekama u Durbanu ima za cilj poboljšati otpornost i stvoriti tisuće zelenih radnih mjesta.
• Giuseppe Sala, gradonačelnik Milana, rekao je: “U Milanu smo se obvezali posaditi 3 milijuna stabala do 2030. godine, koristiti rješenja temeljena na prirodi za povećanje otpornosti i zaštitu građana od klimatske krize, osvježavanje susjedstva zelenim površinama i vodom, te za obnavljanje urbanog okoliša na održiv način. Predani smo istodobno ljudima i planetu”.

U roku od dvije godine, 31 grad će svoje ciljeve za poboljšanje prirode objaviti i godišnje izvještavati o napretku.

Prednosti

C40 Cities navodi nekoliko studija koje ističu blagodati zelene i plave infrastrukture. Primjerice, u Medellinu su se temperature smanjile za 2°C kao rezultat sadnje više od 10.000 stabala. Istraživači u Portlandu u Oregonu otkrili su kako stabla u gradovima smanjuju razinu dušikovog dioksida što rezultira znatno manjim problemima s dišnim sustavom.

Gradovi koji su potpisali Deklaraciju su Atena, Austin, Barcelona, Berlin, Bogota, Buenos Aires, Kopenhagen, Curitiba, Durban, Freetown, Guadalajara, Haifa, Lima, London, Los Angeles, Medellin, Milan, Mumbai, New Orleans, Pariz, Quezon City, Rio de Janeiro, Rim, Rotterdam, Salvador, Seattle, Stockholm, Sydney, Tel Aviv, Tokio i Toronto.