Sjajno je vrijeme za baviti se održivim dizajnom! Kulturna mjesta, znamenitosti, poslovne zgrade i stambena područja diljem svijeta za cilj imaju pomicanje tehnoloških granica koje zadovoljavaju potrebe našeg prirodnog okoliša. Nove inovacije dozvoljavaju ovim građevinama da postanu još estetski ugodnije, od sjaja velikih pomičnih solarnih panela do bujnih zelenih vrtova na krovovima. Jedna energetska tvrtka sa sjedištem u Londonu, Insulation4Less, napravila je anketu o eco-friendly zgradama koje odgovaraju parametrima suvremenog održivog dizajna i koje su se najviše dijelile na Instagramu.
Većina zgrada na ovom popisu stare su manje od deset godina, što simbolizira nevjerojatan pomak u načinu gradnje novih zgrada s ciljem održivosti. Prostori koji se protežu od Europe do Južne Amerike dokaz su budućnosti zelene arhitekture koja će biti zabavna, ali funkcionalna. Procijenite sami…
One Angel Square, Manchester
Ova zgrada na sjeveru Engleske koštala je više od 100 milijuna eura, a danas je sjedište jedne kooperativne grupacije koja tvrdi da je riječ o jednoj od ekološki najprihvatljivijih zgrada u Europi. Prva je zgrada u Engleskoj koja je osvojila nagradu BREEAM koja se dodjeljuje projektima izgradnje i stručnjacima s izvanrednim dostignućima u održivosti. Dvostrukom fasadom zgrada se zimi zagrijava, ljeti hladi, a za napajanje koristi biodizel i ulje uljane repice.
Marco Polo toranj, Hamburg
https://www.instagram.com/p/BfgR5dkAgky/?utm_source=ig_embed
Jedna od rijetkih zgrada na ovom popisu koja se koristi u stambene, a ne u poslovne svrhe, neobični rebrasti dizajn Marco Polo tornja kod stanovnika grada je izazvao podvojeno mišljenje. Stanovnici zgrade mogu biti sigurni da žive u jednom od najboljih primjera održive gradnje.
Cube, Berlin
Zgrada Cube, u kojoj se nalaze pametni uredi, “niknula” je prošle godine u Berlinu, a za izgradnju je zaslužna danska arhitektonska kompanija 3XN. Zgrada je izazvala veliku pozornost zbog svog upečatljivog dizajna od stakla koji je presvučen solarnim pločama. Zgrada se nalazi na Washingtonplatzu, jednog od najživljih berlinskih trgova u nastajanju.
CopenHill, Kopenhagen
Visoka građevina u industrijskom djelu grada služi kao elektrana i toplana kojom se napajaju domovi glavnog grada Danske. Slovi kao najčišća elektrana u svijetu koja od otpada stvara energiju. Ono što ju čini još posebnijom jest činjenica da na svome krovu ima pravi sportski raj veličine na nekoliko tisuća kvadratnih metara, a najpoznatiji je po skijalištu. Već smo ranije pisali o ovoj nevjerojatnoj ideji, a više pročitajte OVDJE.
Pricewaterhousecoopers zgrada, London
Londonsko sjedište za računovodstvenu tvrtku PwC malo je drugačija od ostalih zgrada koje možete vidjeti u londonskoj financijskoj četvrti – dizajnirana je za pružanje izolacije i hladnog zraka na svim pravim mjestima, a sadrži potpuno automatizirani sustav upravljanja zgradom koji regulira solarne panele i vrtni krov.
Muzej sutrašnjice, Rio De Janireo
Više od 25.000 ljudi posjetilo je Muzej sutrašnjice prvog dana otvaranja 2015. godine. Za njegovu inovaciju nagradio ga je MIPIM, jedno od najuglednijih svjetskih arhitektonskih tijela. Britanski The Guardian muzej je opisao kao “zanosan poziv na zamišljanje održivog svijeta”. Sadrži pokretne solarne panele dizajnirane da maksimaliziraju sunčeve zrake i prirodni sustav klimatizacije. Dizajn muzeja je inspiriran lokalnom kulturom, a kroz arhitekturu, istražuje vezu između grada i njegovog prirodnog okruženja.
Kongresni centar u Vancouveru
Kongresni centar može se pohvaliti najvećim vrtnim krovom u cijeloj Kanadi, a na njemu se nalazi više od 4.000 različitih vrsta biljaka koje neprestano oduševljavaju posjetitelje. Centar godišnje reciklira u prosjeku 180.000 kg materijala, u njemu se ne koristi pribor za jednokratnu upotrebu i posuđe, ostatke hrane donira lokalnim dobrotvornim organizacijama, navodnjavanje krova osigurava postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda u zgradi i u temelju zapadne zgrade nalazi se ugrađeno stanište riba. Sve to i još brojne druge karakteristike čine ga jednim od najzelenijih kongresnih centara na svijetu.
Torre Reforma, Meksiko
Torre Reforma je potencijalno najzelenija zgrada u Latinskoj Americi. Zahvaljujući tehnologiji za višekratnu upotrebu, štedi 30% godišnje potrošnje vode, a više od 80% materijala za izgradnju dobiveno je iz lokalne regije. Osim toga, zgrada je otporna na potrese.
Šangajski toranj
Drugi najviši neboder na svijetu može se pohvaliti s 43 različite održive tehnologije, uključujući obnovljive izvore energije, uređenje za prirodno hlađenje zgrade i spiralni parapet koji sakuplja kišnicu koja se reciklira u sustav klimatizacije. Daleko je najskuplji neboder na ovom popisu s obzirom na to da je gradnja tijekom osam godina koštala 2 milijarde eura.
Bosco Verticale, Milano
Više šuma nego zgrada, ovaj kompleks stambenih zgrada sadrži više od 20.000 četvornih metara drveća i grmlja. Vegetacija donosi brojne koristi, nadoknađujući onečišćenje proizvodnjom kisika, izolirajući zgrade radi uštede energije i stvarajući oazu bioraznolikosti usred grada.
