Redakcija magazina Val 80-ih je bila nezaobilazna stanica u kojoj su redovno boravili danas već kultni riječki rockeri; Let 3, Parafi, Termiti, Grad, Grč… Val je bio okosnica i kreator alternativnih kulturnih i političkih stremljenja, priča nam Bojan Mušćet, cijenjeni novinar, urednik i glazbeni kritičar, koji je tada bio zamjenik glavnog urednika poznatog časopisa. On je 1988. godine dobio sjajnu ideju – ujediniti rockere kako bi pjesmom upozorili na goruće ekološke probleme na Kvarneru. Osmislio je projekt “Zvuk za zrak”.

“U to se vrijeme komunistički sustav pomalo urušavao pa su svježe ideje mogle češće i intenzivnije izlaziti na površinu. Ekologija je bila jedna od tih tema, no meni je bilo jasno da je ljudima, osim onima koji se time bave, to često neatraktivno polje za raspravu. Pa sam razmišljao kako drugačije pristupiti problemu”, prisjeća se Mušćet, objašnjavajući kako su u to vrijeme postojale dvije važne teme.

Pjesmom protiv devastacije

Jedan od njih bila je Bakarska koksara, a drugi rafinerija u Urinju.

“Bakarski zaljev je bio kompletno devastiran zbog isparavanja. A radilo se o predivnom starom gradu koji je, da nije bilo industrije, mogao biti i odlična turistička destinacija. Što se tiče Urinja, kisele kiše koje je uzrokovala rafinerija su uništavale vegetaciju u Gorskom kotaru. O tome se pisalo po novinama i održavali su se sastanci upozorenja, no šira javnost još nije bila svjesna o kojim se katastrofama radi”, priča publicist.

Zbog tih problema Muščet je dobio ideju za projekt “Zvuk za zrak”. Okupio je riječke rockere, među kojima su bili i Mrle i Prlja iz Leta 3, i osnovali su All Stars Band Aid koji je dobio ime Ri-Val. To je ujedno bio i prvi ekološko-glazbeni projekt u Jugoslaviji.

“Bendove sam najprije anketirao jedan na jedan, kako bi svraćali u redakciju tako bih ih pitao imaju li interesa za okupljanjem i stvaranjem pjesme koja bi upozorila na ekološke probleme. Svi su bili za. A, osim toga što sam mislio da je to važna tema o kojoj moramo progovoriti, imao sam za ciljeve i da se riječka scena afirmira kako zaslužuje, te da vratim Termite i Parafe, koji tada više nisu djelovali”, govori urednik, koji danas radi na Glazba.hr portalu.

Ne za nuklearne elektrane

I tako je nastala pjesma “Učinimo nešto”. Tekst je većinski napisao Dean Škaljac iz grupe Grad, a skladali su ju on i Damir Martinović Mrle iz Leta 3. U procesu stvaranja singla sudjelovali su i Zoran Prodanović Prlja iz Leta 3, Zoran Klasić iz Grča, Orijen Modrušan iz Grada te Raoul Varljen i Dušan Ladavac iz Parafa. Radili su na ovoj stvari u atomskom skloništu u Voloskom, poznatom prostoru u kojem su bendovi imali probe.

“Projektu su se priključili i Idejni nemiri, koji su dali svoju pjesmu ‘Ne za N.E.’ za B stranu ploče. ‘N.E.’ je bila kratica za ‘nuklearne elektrane'”, priča Mušćet.

Nakon što je osmislio koncept, pomoć je tražio od Gorana Lisice Foxa, koji je tada imao agenciju za organizaciju koncerata Dallas, koja će kasnije postati izdavačka kuća. Fox je osigurao uvjete za produkciju pjesme, a skupa su i tražili izvore financiranja ploče jer je ideja bila da se ona ne prodaje, nego da se dijeli radijima za emitiranje.

Prvi hrvatski band aid

“Izdanje je financirala Omladinska organizacija zajednice općine Rijeka, ali uletjeli su i turistički savezi Hrvatske i Jugoslavije, kao i jedna slovenska organizacija. Pjesme smo snimili u Ljubljani, u koju smo otišli autobusom. Kao poseban gost pojavio se i Pero Lovšin iz Pankrta”, priča.

Mušćet je u to vrijeme rekreativno radio i kao DJ u Palachu, 2 boda i Frapu, pa je dobio ideju i da se na ploči nađu i dulje verzije pjesama koje bi bile pogodne za miksanje. Tako je ovo izdanje postalo jedno od prvih maxi singlova u Jugoslaviji – imalo je pjesme u dvije verzije, duljoj i kraćoj. Zanimljivo je i da je bend postao prvi hrvatski, a drugi jugoslavenski band aid.

“Glavni nam je cilj bio osvijestiti o ekološkim problemima u blizini Rijeke, ali i potaknuti ljude diljem zemlje da generalno razmišljaju o okolišu”, prisjeća se.

Ploča je napravljena u tisuću primjeraka. 800 je podijeljeno radijima diljem Jugoslavije, sto su podijelili partnerima i onima koji su sudjelovali na projektu, a samo njih sto je bilo pušteno u prodaju za najveće obožavatelje.

“A sve smo predstavili na press konferenciji na Festivalu omladine u Subotici. Odjek projekta je bio baš jak. Odjednom su Bakar i Urinj postali goruće teme u Rijeci. Pjesma ‘Učinimo nešto’ je 1988. godine bila najemitiranija pjesma na Radio Rijeci. A finalni rezultat je bio taj da je koksara 1994. godine i zatvorena”, zadovoljan je Mušćet.

Aktivizam se nastavlja na Eurosongu

Bend se nekoliko puta okupio i za nastupe uživo. Snimljen je i spot kojeg je režirao Edi Kraljić iz grupe Denis&Denis. Zanimljivo je da Mrle nije mogao doći na snimanje spota pa su drugi glazbenici otvarali usta na njegove dionice u pjesmi, ali se i dalje čuo njegov glas.

Projekt “Zvuk za zrak” i pjesma “Učinimo nešto” nastali su prije 35 godina, godinu prije no što je grupa Riva pobijedila na Euroviziji s pjesmom “Rock Me”. Misli li Mušćet da ponovno imamo šanse za pobjedu?

“Let 3 je od početka bio kakav je i danas – otvoren za nove i napredne ideje. Eurosong je vrhunac te njihove priče i drago mi je da će ih se sada i šire prepoznati. Pobjeda? Mislim da stoje odlično. Vjerujem da će po rezultatima dobaciti u prvu trećinu plasiranih. No oni su već sada uspjeli. Pobudili su zanimanje svih medija, ne samo onih koji pišu razonodne tekstove o natjecanju, nego i onih ozbiljnijih, koji su prepoznali da se ovdje radi o jednoj sasvim drugačijoj priči”, zaključuje Mušćet.