Najnovija studija, koja prati promjene od 1980-ih godina, pokazala je da su velika područja nekadašnjeg ledenog pokrova ispunjena stijenama, močvarama i grmljem, čime je došlo do velike promjene u okolišu.

Analiza satelitskih zapisa pokazala je da se tijekom posljednja tri desetljeća na Grenlandu otopilo ledenog pokrova i glečera veličine Albanije, a kako je led nestao, povećala se površina zemlje s vegetacijom za 87 474 kvadratna kilometra, što je čak dvaput više nego što je bilo kada je započela studija. Rezultati pokazuju gotovo četiri puta veću površinu močvarnih područja diljem Grenlanda, koje su izvor emisija metana.

Znanstvenici tvrde da više temperature uzrokuju povlačenje leda i od 1970-ih ova se regija zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka. Na Grenlandu su prosječne godišnje temperature između 2007. i 2012. bile 3°C toplije od prosjeka između 1979. i 2000. godine.

Prema rezultatima, postoje naznake da će povećana vegetacija prouzročiti daljnji gubitak leda. Naime, proširenje vegetacije, koje se događa istovremeno s povlačenjem glečera i ledenog pokrova, znatno mijenja protok sedimenata i hranjivih tvari u priobalnim vodama.

Ove su promjene ključne, posebno za autohtone populacije, čije se tradicionalne prakse lova oslanjaju na stabilnosti ovih osjetljivih ekosustava. Nadalje, gubitak ledenog pokrova na Grenlandu značajan je doprinos globalnom porastu razine mora, trendu koji predstavlja izazov, kako sada tako i u budućnosti.