Tijekom geoloških istraživanja na području općine Jezero, uz rijeku Plivu u okolici Mrkonjić Grada, pronađene su velike naslage zlata. Otkrila ih je tvrtka “Lykos Balkan Metals” sa sjedištem u Bijeljini, a osnovala ju je tvrtka Lykos Metals Ltd. registrirana u Australiji. Bave se geološkim istraživanjima, a najviše tragaju za kobaltom i bakrom, koji su sve popularniji na tržištu zbog proizvodnje električnih vozila.

Iz tvrtke tvrde da su ondje pronašli zlato različitih litoloških jedinca od 27,5 grama po toni u kontinuitetu od 60 metara. To je poprilična količina, kako nam je potvrdio profesor Elvir Babajić s Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta Sveučilišta u Tuzli.

“Nemam točne lokacije na kojima je bušeno, kao ni broj i dubinu istražnih bušotina budući da je to poslovna tajna Investitora. Ovo su izjave od strane Lykosa i oni stoje iza ovih podataka. Koncentracija je zaista impozantna, a naročito ako se odnosi na interval od 60 metara. U tom slučaju zavrjeđuje posebnu pažnju s aspekta daljnjih istraživanja”, kazao je Babajić.

‘Nije štetno za okoliš’ 

Sličnog je mišljenja i profesorica Sibila Borojević Šoštarić sa Sveučilišta u Zagrebu. Ističe pritom da se zlato nikada ne javlja samo, uvijek je uz druge metale, poput olova, cinka i srebra. U ovom trenutku još uvijek nisu poznate koncentracije drugih metala pa se ni ne može iščitati tip mineralizacije, kao ni tip i starost stijene nositelja mineralizacije.

“Srednja vrijednost zlata u Zemljinoj kori mjeri se u ppb (gramima u tisuću tona) dok su objavljene koncentracije u ppm (gramima po toni), dakle radi se o višestrukom obogaćenju u odnosu na prosječni sastav”, objasnila je profesorica, naglašavajući pritom da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se moglo točno reći koliki je značaj ovog nalaza.

Uslijedit će stoga detaljna geološka istraživanja koja se temelje na geofizičkim snimkama, geokemiji u tlu, stijenama ili naplavnim potočnim sedimentima. Ako rezultati budu pozitivni, objašnjavaju profesori, definirat će se anomalija i kompanija će pristupiti sljedećem koraku – istražnom bušenju.

Suprotno stavu mnogih aktivista, ono nije nužno štetno za okoliš, kažu Babajić i Borojević Šoštarić.

“U fazi istraživanja ne postoji gotovo nikakav utjecaj na okoliš, jer se najčešće rade istražne bušotine, gdje se kao isplaka koristi voda. U zavisnosti od rezultata istraživanja, vrši se procjena ima li ekonomske opravdanosti za eksploataciju. Oblik rudnog tijela (njegova pozicija u unutrašnjosti) diktirat će hoće li se eksploatacija raditi površinskim ili podzemnim putem”, objasnio je Babajić istaknuvši da podzemna eksploatacija ima znatno manji utjecaj na okoliš. U ovome slučaju (kod zlata, ali i ostalih metaličnih minerala) bitan je način na koji se ruda priprema, odnosno kojim postupkom.

Zlatna Bosna i Hercegovina 

Bosna i Hercegovina leži na vrijednim mineralnim sirovinama, a spomenuta tvrtka Lykos Balkan Metals trenutno radi na tri odvojene lokacije u potrazi za obojenim i plemenitim metalima. Riječ je baznim metalima poput željeza, olova, cinka, aluminija, ali i antimona, bakra, zlata i srebra.

“Vezano uz upit o zlatu, možemo reći da u Bosni i Hercegovini postoje dvije zone. Lokacije u središnjoj Bosni povoljne su za polimetalna ležišta olova, cinka, bakra koja obično sadrže zlato i srebro i mnogo je istražnih područja u tom dijelu Bosne i Hercegovine već u koncesijama različitih kompanija. Također, sjeverna i istočna Bosna i Hercegovina je povoljne geološke građe za polimetalna ležišta sa zlatom i srebrom te se ne bih iznenadila da uskoro vidimo novo otkriće iz te mlađe zone”, kazala je Borojević Šoštarić.

Na tim se područjima već se provode brojna geološka istraživanja. Razlog tomu je porast cijene zlata na tržištu u posljednjih pet godina. Za sada je najperspektivnije područje srednje Bosne.

Sve mora pratiti inspekcija 

Bušenja su izrazito skupa, metar bušotine košta oko 150 eura, a bušenja se rade najčešće do dubina od 200, 500 ili 800 metara, čime cijena jedne bušotine varira od 30.000 pa sve do 120.000 eura.

“Kompanija iz naše priče vjerojatno neće biti ta koja će provesti i eksploataciju jer su ulozi golemi – te će oni svoje vrijedne podatke vjerojatno prodati većoj kompaniji. No, ako se ispostavi da se zaista radi o velikom otkriću te da postoji investitor spreman uložiti stotine milijuna eura u otvaranje rudnika, stručnjaci u području zaštite okoliša morat će objasniti kako će pratiti svaku od sastavnica okoliša (voda, tlo, zrak) te na koje će načine brinuti o emisijama tijekom eksploatacije”, kazala je Borojević Šoštarić.

Prednosti za mještane 

Područje koje bi, po svemu sudeći, moglo biti bogato zlatom većinski je raseljeno. No, radi se o prekrasnom kraju i gotovo netaknutoj prirodi. Blizina rijeke Plive naglašava ljepote tog zlatnog područja, čije bušenje ne mora nužno biti loše, a postoje i mnoge prednosti za lokalno stanovništvo. Primjer za to je Švedska.

“Država kroz različite takse zarađuje jednako ili više od profita koji ostvaruje kompanija, dok je ukupan rizik za takav poslovni pothvat na strani kompanije…. Uz velike rudnike idu i velika ulaganja u infrastrukturu, zapošljavanje lokalnog stanovništva, specijalizirana edukacija i slično, a osviještene kompanije snažno ulažu i u tzv „zelene procese“, uključujući električna vozila, solarne panele i geotermalnu energiju u svoj proizvodni proces”, objasnila je profesorica.