Zašto još uvijek nijedna država ne zaslužuje titulu klimatskog uzora?

GREEN_300_listici_sredina

Hrvatska treba poraditi na klimatskoj politici

Share on facebook
Share on twitter
Share on pinterest
Prva tri mjesta i ove godine su prazna, jer niti jedna od zemalja nije postigla vrlo visok ukupni rezultat godišnjeg istraživanja indeksa učinka klimatskih promjena (CCPI), koji je ključni nezavisni alat za praćenje ostvarenja klimatskih ciljeva Pariškog sporazuma.

Uoči održavanja dvaju velikih samita, prvo onog Europske unije o klimatskim ciljevima za 2030., a potom i UN-ova o klimatskim ambicijama povodom 12. godišnjice Pariškog sporazuma, Germanwatch i New Climate Institute, zajedno s Klimatskom mrežom djelovanja, objavili su rezultate godišnjeg istraživanja indeksa učinka klimatskih promjena.

 

Ostvarenja klimatskih ciljeva izražavaju se Indeksom učinka klimatskih promjena (CCPI), za koji se od 2005. godine prikupljaju i analiziraju podaci o zaštiti klime za članice EU te 57 zemalja. One su zajedno odgovorne za 90 posto emisija stakleničkih plinova, a indeks se temelji na 14 pokazatelja u četiri kategorije mjerenja – u emisiji stakleničkih plinova, proizvodnji obnovljive energije, energetskoj učinkovitosti i klimatskoj politika.

Nijedna zemlja nema dovoljno dobre rezultate u svim kategorijama indeksa da bi ostvarila ukupnu vrlo visoku ocjenu u indeksu pa su prva tri mjesta u ukupnom poretka ostala prazna.

Švedska je i dalje, na četvrtom mjestu, vodeća u zaštiti klime. Međutim, ni Švedska nije “klimatski uzor”. Kao i svaka druga zemlja do sada, još nije na putu postizanja ciljeva Pariškog sporazuma. To je i razlog zašto su prva tri mjesta CCPI-ja ostala prazna. S druge strane, Švedska postavlja standarde u emisijama stakleničkih plinova, obnovljivim izvorima energije i klimatskoj politici. Vrlo visoka potrošnja energije po stanovniku (49. mjesto) sprječava tu zemlju u postizanju još bolje ocjene.

U ukupnom poretku slijede Ujedinjeno Kraljevstvo na petom te Danska na šestom mjestu. Portugal je od 25. mjesta došao do 17., a Novi Zeland od 37. do 28. Japan se također popeo za šest mjesta, s 51. na 45.

Hrvatska je, prema ukupnom rezultatu, na 18. mjestu od ukupno 57. zemalja ocijenjenih CCPI-jem, što je pomak prema gore u odnosu prema prošlogodišnjem 20. mjestu. U pojedinačnim kategorijama, pak, Hrvatska je na 13 mjestu po proizvodnji obnovljive energije, na 32. mjestu po energetskoj učinkovitosti te i 38. mjestu po klimatskoj politici. Hrvatsku je visoko plasirala proizvodnja obnovljive energije u kojoj najviše sudjeluju hidroelektrane, ali sve više prinosa dolazi iz vjetroelektrana, no najveći doprinos leži u činjenici da su Hrvatskoj nema mnogo industrijskih zagađivača.

PHOTOS BY: Pexels, Unsplash / Sva prava pridržana

Nemoj pozeleniti, jer je stigao još jedan mail.

Prijavi se na ovaj newsletter i okreni novi list! 

Vezani članci

Napravi nešto zeleno već danas.

Klikni „prijavi se“
i na pravom si putu!

Copyright 2021 © Sva prava pridržana GREEN.HR

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.