Uoči održavanja dvaju velikih samita, prvo onog Europske unije o klimatskim ciljevima za 2030., a potom i UN-ova o klimatskim ambicijama povodom 12. godišnjice Pariškog sporazuma, Germanwatch i New Climate Institute, zajedno s Klimatskom mrežom djelovanja, objavili su rezultate godišnjeg istraživanja indeksa učinka klimatskih promjena.
#EU improves ranking by six places, shifting from overall “medium” ranking to “high” in #CCPI2021. With the ratification of the #EUGreenDeal, aiming to realize net-zero #GreenhouseGas #emissions by 2050, EU boosted its rating in #ClimatePolicy. ➡️ https://t.co/WcuH2lBgb4 pic.twitter.com/wSmzkBoUbI
— Germanwatch (@Germanwatch) December 7, 2020
Ostvarenja klimatskih ciljeva izražavaju se Indeksom učinka klimatskih promjena (CCPI), za koji se od 2005. godine prikupljaju i analiziraju podaci o zaštiti klime za članice EU te 57 zemalja. One su zajedno odgovorne za 90 posto emisija stakleničkih plinova, a indeks se temelji na 14 pokazatelja u četiri kategorije mjerenja – u emisiji stakleničkih plinova, proizvodnji obnovljive energije, energetskoj učinkovitosti i klimatskoj politika.
Nijedna zemlja nema dovoljno dobre rezultate u svim kategorijama indeksa da bi ostvarila ukupnu vrlo visoku ocjenu u indeksu pa su prva tri mjesta u ukupnom poretka ostala prazna.
Švedska je i dalje, na četvrtom mjestu, vodeća u zaštiti klime. Međutim, ni Švedska nije “klimatski uzor”. Kao i svaka druga zemlja do sada, još nije na putu postizanja ciljeva Pariškog sporazuma. To je i razlog zašto su prva tri mjesta CCPI-ja ostala prazna. S druge strane, Švedska postavlja standarde u emisijama stakleničkih plinova, obnovljivim izvorima energije i klimatskoj politici. Vrlo visoka potrošnja energije po stanovniku (49. mjesto) sprječava tu zemlju u postizanju još bolje ocjene.
U ukupnom poretku slijede Ujedinjeno Kraljevstvo na petom te Danska na šestom mjestu. Portugal je od 25. mjesta došao do 17., a Novi Zeland od 37. do 28. Japan se također popeo za šest mjesta, s 51. na 45.
Hrvatska je, prema ukupnom rezultatu, na 18. mjestu od ukupno 57. zemalja ocijenjenih CCPI-jem, što je pomak prema gore u odnosu prema prošlogodišnjem 20. mjestu. U pojedinačnim kategorijama, pak, Hrvatska je na 13 mjestu po proizvodnji obnovljive energije, na 32. mjestu po energetskoj učinkovitosti te i 38. mjestu po klimatskoj politici. Hrvatsku je visoko plasirala proizvodnja obnovljive energije u kojoj najviše sudjeluju hidroelektrane, ali sve više prinosa dolazi iz vjetroelektrana, no najveći doprinos leži u činjenici da su Hrvatskoj nema mnogo industrijskih zagađivača.
