Kada govorimo o cestovnom prometu u Europskoj uniji, onda treba napomenuti kako je on odgovoran za čak petinu emisija stakleničkih plinova. Brojke su to koje nikako ne bismo smjeli zanemariti i na kojima do 2035. godine treba itekako poraditi. Osobna vozila, kombiji, kamioni, autobusi, sve je to dio cestovnog prometa koji iz godine u godinu biva sve veći, a posebice u automobilskom sektoru. Ljudi zanemaruju javni prijevoz, a od posla do kuće najčešće posegnu za svojim privatnim vozilom, a često ono bude na dizel gorivo o kojem se mnogo raspravljalo i na nedavno završenom klimatskom summitu COP-u 27.
Da brojke nisu u potpunosti tako crne, mnoge je iznenadilo početkom godine kada je na čak 18 europskih tržišta u prosincu 2021. godine prodano, odnosno registrirano više električnih automobila u odnosu na one s dizel motorima. Iako su automobili na dizel gorivo bili jedni od najpopularnijih u Europi, kraj prošle godine donio je činjenicu da su ih s trona skinuli oni električni, pokazuju to podaci berlinskog nezavisnog analitičara automobilskog tržišta, Matthiasa Schmidta.
Značajnu ulogu prema tome čini i Europska unija koja je uvela nova pravila, a sve u svrhu postizanja klimatske neutralnosti. Stoga bi od 2035. godine svi novi automobili i kombiji trebali imati nultu emisiju CO2. Što to zapravo znači u praksi? To ne znači kako se ljudi i dalje neće moći služiti svojim automobilima s unutarnjim izgaranjem, ali troškovi kupnje, vlasništva i održavanja takvih vozila od 2035. godine mogli bi znatno porasti. Kako tvrdi nizozemski europarlamentarac Jan Huitema iz kluba zastupnika Renew, autor parlamentarnog izvješća o reviziji europskih CO2 standarda za nove automobile i kombije, s novim pravilima mora se početi 2035. kako bi do 2050. ostvarili svoj cilj da svi automobili budu CO2 neutralni.
Trenutno se kao najpopularnija alternativa dosadašnjim vozilima s unutarnjim izgaranjima čine upravo električna vozila s baterijskim sustavom, jer je ukupni trošak vlasništva niži nego za neke druge opcije, međutim električni su automobili i dalje skupa opcija, no kako navodi europarlamentarac Huitema, nova bi pravila trebala potaknuti veću konkurenciju na tržištu te ulaganja u nova istraživanja i inovacije za električna vozila, što bi trebalo smanjiti nabavnu cijenu.
“Pitanje zbrinjavanja električnih baterija, koje se veže uz električne automobile, bit će riješeno različitim zakonima, poput direktive o obnovljivim izvorima energije te nove uredbe o baterijama, kako bi se osiguralo da proizvodni proces bude CO2 neutralan, da nema štetan učinak na okoliš te da se baterije recikliraju. Puno toga se još radi na inovacijama za baterije, i to ne samo za automobilske“, navodi Huitema, ali ne smijemo zanemariti i činjenicu da je i u Hrvatskoj sve više vozača zainteresirano za kupnju električnih vozila uz subvenciju Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pa je primjerice apliciranje na natječaj za ovu godinu popunjen u rekordnom roku.
No, osim električnih vozila Europska unija predlaže i druge opcije, a to su alternativna goriva na čijoj se infrastrukturi još uvijek vrijedno radi. U prvim redovima to je vodikova energija za pokretanje automobila. Trenutačno vodik ima tek neznatnu ulogu u ukupnoj opskrbi energijom, a zastupnici Europarlamenta naglašavaju važnost klasifikacije različitih vrsta vodika i žele jedinstvenu terminologiju na razini EU-a kako bi se jasno razlikovao vodik iz obnovljivih izvora i vodik s niskim udjelom ugljika.
Očekuje se da će vodik u budućnosti omogućiti promet bez emisija, grijanje i industrijske procese, kao i međusezonsko skladištenje energije. Tako su zastupnici u Europskom parlamentu u listopadu 2022. usvojili stav o nacrtu novih pravila za postavljanje električnih punionica i stanica za alternativna goriva. U Europskoj uniji je 2021. godine postojalo tek 136 stanica za punjenje vodikom, pa su zastupnici tražili da se na glavnim cestama postave punionice na najvećoj udaljenosti od 100 kilometara do 2028. godine.
Do 2035. godine ostalo je još manje od 13 godina, otprilike jednako kao i prosječni vijek trajanja jednog automobila, a njihov broj na cestama iz dana u dan sve više raste. Dug je još put pred svima nama, ali direktive Europske unije svakako će pomoći u tome da se zemlje u Uniji što prije okrenu ka klimatskoj neutralnosti koja započinje upravo u prometu.
