Od svih osjetila kojima volimo uživati, miris često zanemarujemo – ali pravi mirisi mogli bi biti upravo ono što vašem mozgu treba za održavanje aktivnosti u starosti.
Znanstvenici sa Sveučilišta Kalifornija nedavno su otkrili snažne dokaze da obogaćivanje zraka mirisima poboljšava kognitivne sposobnosti i jača vezu između neuroloških područja koja su zadužena za memoriju i donošenje odluka, javlja Science Alert.
Njihov eksperiment, koji je uključivao 43 muškarca i žene u dobi od 60 do 85 godina, sugerira da se kognitivni pad i stanja poput demencije mogu usporiti jednostavnim difuziranjem različitih mirisa u spavaćoj sobi prije spavanja svake noći.
Održavanje stimulacije naše sive tvari kako starimo ključno je za održavanje dobrog kognitivnog zdravlja. To ne znači samo rješavanje križaljki, već obogaćivanje našeg okruženja raznim vizualnim, zvučnim, ali i olfaktivnim podražajima kako bi mozak bio angažiran.
Miris izravno povezan s njuhom
Kod životinja se pokazalo da obogaćivanje okoline mirisima potiče neuroplastičnost mozga, a slično se događa, čini se, i kod ljudi. Fiziološki gledano, naša sposobnost otkrivanja mirisa slabi prije nego što naše kognitivne sposobnosti počnu opadati. Gubitak ovog osjetila također je povezan s gubitkom moždanih stanica, što ukazuje na snažnu povezanost između mirisa i neurološke funkcije.
“Olfaktorni osjet ima posebnu privilegiju da je izravno povezan s moždanim krugovima memorije”, kaže neurobiolog Michael Yassa.
“Sva ostala osjetila prvo prolaze kroz talamus. Svi smo iskusili koliko su mirisi moćni u izazivanju sjećanja, čak i onih iz davne prošlosti”, kaže.
Kako bi utvrdili može li se kognitivni pad spasiti ovom vrstom osjetilne stimulacije, Yassa i njegovi kolege osigurali su za 20 sudionika istraživanja raznovrstan asortiman prirodnih ulja koja sadrže mirise ruže, naranče, eukaliptusa, limuna, mente, ružmarina i lavande.
Fascinantni rezultati
Ostatak grupe dobio je “lažni tretman” koji je sadržavao tragove mirisnih tvari. Svi sudionici su trebali koristiti jedno od ulja s raspršivačem kako bi parfimirali svoj dom svaku noć tijekom šestomjesečnog razdoblja, rotirajući kroz svoj izbor mirisa.
Nakon toga, proveden je niz neuropsiholoških testova kako bi se usporedile sposobnosti sudionika u memoriji, usmenom učenju, planiranju i prebacivanju pažnje prije i nakon šestomjesečnog eksperimenta.
Zapanjujuće, postojala je jasna razlika od 226 posto u odgovorima osoba koje su bile izložene raznim mirisima u usporedbi s osobama iz kontrolne skupine. Snimanje njihovih mozgova također je otkrilo značajne promjene u anatomiji veza između područja mozga koja su ključna za pamćenje i razmišljanje kod testne skupine.
S obzirom da su svi volonteri bili slično mentalno zdravi, istraživači sada namjeravaju provjeriti hoće li rezultati i dalje vrijediti za ljude koji već imaju dijagnosticiran stupanj kognitivnog pada.
