“Ribolovstvo i naši riblji resursi su imaju velike poteškoće, klimatske promjene su veliki problem, Jadran koji smo znali nestaje,” rekao je Alen Soldo, profesor na Odjelu za studije mora Sveučilišta u Splitu, a prenosi N1.
“Jedna od najinvazivnijih vrsta, riba lav, lani je prvi put zabilježena na našem dijelu obale, a ove godine već nekoliko puta. Poznato je da je ta riba na mnogim mjestima u Sredozemlju promijenila prirodni okoliš”, upozorio je.
No, nije riba lav jedini problem.
Čak 46 novih vrsta
Znanstveni savjetnik na splitskom Institutu za oceanografiju i ribarstvo Jakov Dulčić ističe da je tijekom posljednja tri desetljeća zabilježen dolazak 46 novih vrsta riba u Jadransko more.
Jedna od najgorih je vatrenjača koja je uočena na dubini od 15 metara kod Visa u kolovozu 2021., ali i u kolovozu ove godine kod Račišća na Korčuli.
Stručnjake zabrinjava što agresivni osvajači ugrožavaju domicilne vrste riba, a neke od njih predstavljaju opasnost i po zdravlje ljudi.
Podsjetimo, u Institutu za oceanografiju i ribarstvo naglašavaju kako se ovoj ribi treba pristupiti s oprezom, a posebice u slučaju ulova tijekom ribolova. Sve bodlje na tijelu vatrenjače su otrovne, a u slučaju uboda javlja se izuzetno jaka bol.
“Jedan od primjera je kamena riba u istočnom Sredozemlju. Njezin ubod može biti fatalan. Jedna od najubojitijih je plavotočkasta trumpetača, koju zbog brzog osvajanja Mediterana nazivaju i ‘lesepsijski sprinter’”, dodao je Dulčić.
Problem je temperatura
Invazivne vrste riba mijenjaju demografsku strukturu riblje populacije. U istočnom Sredozemlju neke vrste pridošlica su uspostavile svoje populacije.
“Za Jadran je znakovito da se nazočnost i brojnost doseljenika uglavnom odnosi na područja srednjeg i južnog dijela jer postoji temperaturna barijera u odnosu na sjeverni dio”, objašnjava Dulčić.
Znanstvenici stoga upozoravaju: ukoliko dođe do značajnijih promjena u temperaturi mora, ubrzo možemo očekivati loš scenarij sa stanjem bioloških resursa u našem moru.
Najnovija istraživanja upozoravaju na ozbiljne prijetnje koje klimatske promjene donose u zemljama u razvoju, gdje se očekuje znatan pad biomase riba do 2100. godine
“U nekim tropskim regijama taj će pad iznositi 30 ili 40 posto, što će najviše osjetiti zajednice koje ovise o ribarstvu kao glavnom izvoru hrane i prihoda”, upozorava Dulčić.
