Grčka je jučer poduzela najveću evakuaciju u povijesti, premještajući tisuće ljudi iz sela i ljetovališta na otoku Rodosu dok su se požari, potpirivani snažnim vjetrovima, širili šestog dana, izvijestio je The Guardian.

Vatrogasni odjel zemlje izvijestio je da je 19 tisuća ljudi, uglavnom turista u hotelima, prebačeno dok su se požari i dalje nekontrolirano širili u tri pravca po Egejskom otoku. Oko 16 tisuća ih je prevezeno kopnom, a ostali morem.

“To je najveća operacija sigurnog evakuiranja stanovnika i turista koja je ikada provedena u našoj zemlji”, rekao je Ioannis Artopios, glasnogovornik grčke vatrogasne brigade, u nedjelju poslijepodne.

Grčko gospodarstvo u velikoj mjeri ovisi o turizmu – ova djelatnost čini 25% BDP-a i osigurava svako peto radno mjesto – pa su vlasti brzo reagirale kako bi osigurale da se turisti premjeste iz opasnosti dok su se požari širili kroz borove šume na ovom otoku poznatom po plažama i antičkim ruševinama.

Izgorjelo 170 tisuća hektara

Tijekom najtoplijeg srpanjskog vikenda u 50 godina u Grčkoj, temperature su dosegnule čak do 45°C. Vrući, suhi i vjetroviti uvjeti predstavljaju savršeno gorivo za požare diljem zemlje. Od početka toplinskog vala izbilo je desetke požara diljem Grčke, s novim požarima na otoku Evia, drugom najvećem otoku zemlje, te u Peloponezu u nedjelju.

Stotine grčkih vatrogasaca, uz pomoć europskih kolega, pokušavaju staviti požare pod kontorolu.

No, prema europskoj opservatoriji Copernicus, u tri dana izgorjelo je preko 170 tisuća hektara zemlje. Ovaj najnoviji događaji ponovno su potaknuli raspravu o učestalim požarima koji pogađaju zemlju svako ljeto, piše Le Monde.

U srijedu je Efthymis Lekkas, profesor geologije na Sveučilištu u Ateni, upozorio na Radiju Skaï: “Ako se ova katastrofa nastavi, doći će do ekološkog kolapsa u regiji Attica, oko Atene”.

“Ako ne možemo spasiti naše posljednje [prirodne] resurse, na kraju ćemo doživjeti pustinjski krajolik i Atena će izgledati poput Dubaia”, izjavio je stručnjak.

Klimatske promjene kao važan faktor

Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis, koji je bio u Bruxellesu u ponedjeljak, spomenuo je klimatske promjene: “Imali smo, imamo i imat ćemo požare, što je također jedan od rezultata klimatske krize koju doživljavamo s povećanom intenzivnošću”, rekao je.

Prema studiji iz 2021. koju je vodio neovisni istraživački centar Dianeosis, do godine 2050. očekuje se da će broj dana s toplinskim valovima u Grčkoj porasti za 15-20 dana godišnje; broj dana s visokim rizikom od požara će porasti između 15% i 70%; a ekstremni vremenski fenomeni bit će puno učestaliji. No, prema mnogim ekolozima, nedostatak preventivnih mjera i koordinirane vladine politike također je odgovoran za ove učestale požare.

“Svako ljeto zemlja je prepusti sudbini. Već četrdeset godina požari u Grčkoj su politički, a ne klimatski problem. No, nitko se zaista ne uhvati u koštac s tom situacijom”, napisao je poslovni list Naftemporiki u utorak.

Nekada stvar ovisi i o stanovnicima

Novinar Al Jazeere prisjetio se događanja u Grčkoj kojima je prisustvovao 2007. godine, kada su zemljom također buktili požari.

“Ljudima iz Vrine bilo je rečeno da država nema resursa za gašenje požara koje im može poslati u pomoć. Gledao sam mladiće iz sela kako čekaju da se vatra približi njihovim maslinama. A onda su sjeli u svoje traktore, koji su imali tankove za pesticide od 500 litara, napunili ih vodom, i išli gasiti vatru”, napisao je on, dodajući da su neki ljudi, koji nisu imali vode, vatru gasili vinom.

Kako piše pwc, Grčka je u periodu do 2017. godine trošila puno manje novca na zaštitu jednog hektara zemlje od požara nego ostale zemlje južne Europe.

Prevencija šteka? 

Deutche Welle iznosi podatak da je grčka Vlada u periodu između 2015. i 2020. godine utrošila 83.5% sredstava za zaštitu od vatre u gašenje požara, dok je samo 16.5% otišlo za prevenciju. Ujedinjeni narodi, pak, preporučuju da se 45% sredstava ulaže u prevenciju, 35% u borbu s vatrom, a 20% u ponovno pošumljavanje.

Ipak, Grčka je prošle godine digla svoje budžete i povećala broj kanadera sa 74 na 86. Isto tako, kao dio preventivnih mjera počeli su im stizati kolege iz drugih zemalja Europske unije.

Inače, 90% požara koji se dogode u Grčkoj za uzrok imaju ljudski faktor.

“Još uvijek nismo shvatili da mjere prevencije trebaju početi puno prije 1. svibnja. Uvijek čekamo zadnji trenutak”, rekli su grčki vatrogasci dw-u.

Neki od ključnih problema su stare električne instalacije i nedovoljno edukacije o izvorima požara, koje se nekada događaju i zbog, primjerice, paljenja lišća i sličnih aktivnosti.

“Akcijski plan mora adresirati izvore vatre”, zaključuje vatrogasac.