Jeste li znali da morska trava može uskladištiti 355 kilograma ugljika godišnje? A znate li da je posidonija, vrsta morske cvjetnice često nazivana i “tvornicom kisika”? Ako niste, vrijeme je imate ovo u svijesti kad ćete idući put ulaziti u more i kad će vam ta ista morska trava izazivati gađenje pod stopalima. Kažu da čovjek uči dok je živ, a prigodnije vrijeme za učenje ovih činjenica ne može biti od Svjetskog dana morskih cvjetnica koji se slavi danas, 1. ožujka.
Ugrožen je njihov opstanak
Ove su se biljke prilagodile morskom kopnu još prije nešto više od 120 milijuna godina i baš poput prirode u šumi, tako su i morske cvjetnice pravi izvor bioraznolikosti pod vodom. Tzv. morska trava izuzetno je bitna za morski ekosustav, a sukladno tome i za čovjeka. Nažalost, klimatske promjene i utjecaj čovjeka ozbiljno je ugrozilo njihov opstanak.
Prema znanstvenim procjenama, jedan hektar (što je nešto više od polovice veličine nogometnog igrališta) morske trave može uhvatiti 335 kilograma ugljika godišnje. To je ista količina koju emitira automobil koji prijeđe 6212 kilometara. Morska trava također je neophodna za divlje životinje koje koriste podvodne livade kao stanište.
Pošumljavanje morskog dna
U Danskoj su prije nekoliko godina krenuli u sadnju morske trave na tamošnjim fjordovima. Učinak je jednak onome kada se pošumljava kopno. Naime, Danska je devedesetih godina izgubila 80-90% nekoć bujnih slojeva morske trave koji su rasli duž tamošnjih obala i u fjordovima. Razlozi su složeni i povezani su s prekomjernim ribolovom, otjecanjem otpada s farmi i klimatskim promjenama. S obzirom na važnost biljaka za hvatanje ugljika i biološku raznolikost, znanstvenici pokušavaju ručno pomoći u njihovoj obnovi. Danska nije jedina zemlja koja se bori nedostatkom podvodne bioraznolikosti, ali svakako je jedna od pionira koja se primila u kostac s obnovom morskog dna.
Posidonija, strogo zaštićena vrsta u Jadranu
U Jadranskom moru prisutne su četiri vrste morskih cvjetnica: Posidonija ili oceanski porost (Posidonia oceanica), morska svilina (Zostera marina), patuljasta svilina (Zostera noltii) i čvorasta morska resa (Cymodocea nodosa). Najugroženijom morskom cvjetnicom u Jadranu smatra se upravo posidonija, koja se smatra i “tvornicom kisika” i mjestom najveće morske bioraznolikosti. Prema informacijama Zavoda za zaštitu okoliša, u livadama posidonije živi više od 20% poznatih sredozemnih vrsta.
Mnoge su dobrobiti ove sredozemne morske biljke. Na svakom listu posidonije može se pronaći više od 30 vrsta algi, a njezine livade su prao bogatstvo mrjestilišta, obitavališta, rastilišta i hranilišta za stotinjak različitih vrsta riba od kojih većina ima gospodarski značaj. Zbog svojih isprepletenih i položenih stabljika i uspravnim izdancima smanjuju odnošenje sedimenta djelovanjem morskih struja, a imaju i važnu ulogu u kruženju hranjivih soli u moru.
S obzirom na to da raste blizu obale, pod stalnim je pritiskom ljudskih aktivnosti. Sidrenje plovila u livadama posidonije znatno oštećuje mrežu položenih stabljika. Također, ugrožavaju je strane invazivne vrste (poput zelenih algi roda Caulerpa), onečišćenje otpadnim vodama, gradnja i nasipavanje mora iznad njezinih livada i još mnogo drugih faktora ozbiljno utječu na ovo strogo zaštićenu vrstu. Stoga, idući put kada ulazite u more imajte na umu sve navedeno.
