Prometovanje željeznicom ekološki je najprihvatljiviji oblik transporta ljudi i robe, a da i Hrvatska prati svjetske zelene trendove dokaz je ulaganje u obnovu željezničke infrastrukture u cijeloj zemlji. Naime, u sljedećih deset godina u ovu je svrhu namijenjeno čak više od šest milijardi eura, a što je šest puta više sredstava nego što je uloženo u željeznicu u posljednjem desetljeću. Većina novca koji će HŽ Infrastruktura uložiti u nadolazeće projekte obnove dolazi iz  EU fondova. Uglavnom je riječ o projektima na međunarodnim koridorima – na koridoru RH1 od Savskog Marofa do granice sa Srbijom te koridoru RH2 od Rijeke do granice s Mađarskom.

Osim obnove i modernizacije pruga, ulaže se i u obnovu kolodvorskih zgrada diljem Hrvatske. Već su u procesu obnove kolodvorske zgrade od Slavonije do Istre, a sredstva dolaze većinom iz  Fonda solidarnosti EU-a ili državnog proračuna Republike Hrvatske te kreditiranjem Europske investicijske banke. Ukupno, za radove koji su već u tijeku planirano je više od 2,2 milijuna eura.

U Slavoniji sanacije u Osijeku, Pleternici, Virovitici i Slavonskom Brodu

U rujnu prošle godine obnovljena je zgrada osječkog kolodvora, a radovi su obuhvatili obnovu pročelja zgrade, reorganizaciju i uređenje interijera, sanaciju peronske nadstrešnice i uređene površine ispod nadstrešnice, rekonstrukciju postojećih i ugradnju novih tehničkih sustava te uređenje pet sanitarnih čvorova, a pristup je prilagođen i osobama s invaliditetom. U Slavoniji je u tijeku i obnova kolodvorskih zgrada u Pleternici i Virovitici, a u Slavonskom Brodu krenut će se s obnovom pročelja i krova.

Rijeka, Istra i Moravice u Gorskom kotaru

Radovi na riječkom kolodvoru započeli su 2020. godine, a završena je sanacija pročelja, službenih prostora prometnog osoblja te sanitarnog čvora za putnike i uvođenje klimatizacije. Obnova se planira završiti tijekom 2025. godine, a planirano je uređenje i unutrašnjosti zgrade kolodvora Opatija-Matulji.

U Istri se uređuju kolodvorske zgrade u Puli, Vodnjanu, Kanfanaru, Pazinu, Lupoglavu i Buzetu, a obnavljaju se i stajališta Juršići i Čabrunići. HŽ Infrastruktura za područje Istre izrađuje i dvije studije: za revitalizaciju željezničke pruge Lupoglav – Raša te za obnovu i modernizaciju pruge od slovenske granice preko Buzeta do Pule, a istarske pruge uvrštene su i na sveobuhvatnu TEN-T mrežu, čime se otvaraju dodatne mogućnosti za sufinanciranje iz EU-ovih fondova.

U Gorskome kotaru, na kolodvoru Moravice, radi se na izgradnji nove radionice za održavanje mehanizacije i na uređenju uredskih prostorija.

Ulaganje u zagrebačke kolodvore

U Zagrebu bi potpuno trebao biti rekonstruiran Glavni kolodvor, koji je ujedno i spomenik kulture. Osim, konstrukcijske obnove, HŽ Infrastruktura planira uložiti u energetsku obnovu zgrade, a povećat će se i razina potresne otpornosti.

U planu za obnovu zagrebačkog Glavnog kolodvora ulazi i postavljanje solarnih panela na nadstrešnice, što će omogućiti napajanje strujom iz obnovljivih izvora energije. U izradi je i projektna dokumentacija za radove na obnovi zgrade Zapadnoga kolodvora, zagrebačkog najstarijeg kolodvora. U istočnome Zagrebu uskoro počinje obnova kolodvorske zgrade u Sesvetama, a velik dio sredstava uložit će se u energetsku obnovu zgrade, potom će se urediti   sanitarni čvorovi, instalacije, okoliš, parkiralište i čekaonica za putnike te će biti ugrađeni klimatizacijski uređaji.