Sve je više govora o tome kako je potrebno hitno poduzeti određene politike kako bi se ispunili nužni klimatski ciljevi te tako odgovorilo na klimatsku krizu koja prijeti svima nama. U tom se kontekstu ipak istaknuo jedan grad koji godinama aktivno radi na rješavanju ovog pitanja, puno prije nego li je to postalo trend u svijetu. Naime, Bristol prednjači u uvođenju klimatskih politika, pomažući pritom brojnim tvrtkama i organizacijama sa sjedištem u gradu da postave cilj biti klimatski neutralni do 2030. godine.

Riječ je o Bristol One City planu, jedinstvenom modelu kojeg je 2019. pokrenuo gradonačelnik Marvin Rees. Uz pomoć tog okvira, poduzećima je olakšano povezati se u mrežu koja im pomaže u ostvarivanju te postavljanju klimatskih ciljeva.

Na ovu temu razgovarali smo s Kye Duddom, vijećnikom Gradskog kabineta za klimu, ekologiju, otpad i energiju u vodećem pametnom gradu u Ujedinjenom Kraljevstvu – Bristolu. Dudd je dio tima koji uspješno vodi grad, surađujući pritom s gradonačelnikom, gradskim partnerima te javnosti u suočavanju s klimatskim izazovima. Fokus mu je na temama poput dekarbonizacije, oporavku prirode te vođenju pravednog prijelaza na niskougljičnu budućnost na lokalnoj razini.

Fokusirate se na dekarbonizaciju i oporavak prirode uopće. Što ste do sada konkretno poduzeli kako biste se približili tom cilju?

Mislim da prva stvar koju trebate učiniti je kvantificirati problem, a ono što smo mi u Bristolu napravili u smislu dekarbonizacije je postavljanje pitanja koliko bi uopće koštalo omogućiti postizanje ciljeva, koji će pak biti usklađeni s neto nultim emisijama u budućnosti. Srećom, u grubo smo procijenili d bi nas to koštalo oko pet milijardi funti. Kada identificirate problem, počnite razmišljati logično o koracima koje trebate poduzeti i rješenjima. Stoga smo se nedavno fokusirali na to kako dovesti ulagače u grad i projekte održivosti koje trebamo provesti, poput solarnih panela, izolacije i slično. To je uvijek prvi korak promjene. Sada znamo što trebamo napraviti, ali je pred nama veliki izazov prikupljanja sredstava.

Također, svjesni smo da to ne možemo postići sami pa trebamo surađivati s gradom i građanima, ali i drugim organizacijama u gradu, javnim sektorom, sindikatima, dobrotvornim sektorom… Svi moramo zajedno dogovoriti kako ići naprijed.

Koja je uloga mladih u tom kontekstu? Jeste li se koncentrirali i na njihovu uključenost?

Mladi ljudi već su jako angažirani na ovu temu, općenito u gradu.Napravili smo istraživanje i većina ljudi misli da su klimatske promjene velika “briga“. Osim toga, 80 posto naših građana slaže se s tim, a kod mladih je taj postotak još i veći. Mislim da mladi znaju da je ovo ogroman problem, ponekad se pitaju kako ga riješiti praktično i logično. Zato kažem da moramo zajednički identificirati probleme i tražiti njihovo rješenje.

Je li prekasno da naš planet ponovno bude zelen?

Ako ćemo se stvarno ponašati kao da je ovo hitno te pritom uložiti potrebna sredstva, provesti zelene projekte i ulaganja, onda mislim da možda ipak nije prekasno. Pitanje je hoće li se to dogoditi na dovoljno visokoj razini da doprinese zelenoj budućnosti. Tako da, u ovom trenutku odgovor je ne, nije prekasno.

Dakle, još uvijek postoji živa nada?

Promjena se neće dogoditi sama od sebe, morate motivirati ljude sa sobom. Dakle, ne možete samo reći napravit ćemo ovo sad, već morate pozvati ljude, mlade ljude posebno. Potrebna je brza izgradnja i možda će demokracije biti nesposobne donositi odluke tako brzo i oštro, ali moramo naći način kako to postići.

 Kako osobno doprinosite zelenijoj budućnosti? 

Dat ću vam konkretan primjer, na Greencajt festival doputovao sam vlakom. Ako mogu ići negdje vlakom, da ne moram letjeti, pokušavam to uvijek učiniti. Trebalo mi je više od jednoga dana da bih stigao ovdje, no svjestan sam da je putovanje vlakom najbolja opcija. Opuštajuće je, a pritom možete raditi.