Od eksplozije reaktora u černobilskoj nuklearnoj elektrani prošlo je gotovo 38 godina, a područje oko bivše nuklearke i obližnji grad Pripyat u Ukrajini i danas su zabranjena zona za život ljudi i posjećivanje. Međutim, na ovome području divlje životinje osnovale su svoja staništa i pokazale otpornost preživljavanja. Znanstvenike već godinama zanima kako radijacija utječe na ove organizma pa su provedena brojna istraživanja na tamošnjim psima lutalicama, kao i na vukovima koji su naselili Zonu isključenja.

Jednu od studija koja se bavila djelovanjem radioaktivnog zračenja na organizme i okoliš proveli su znanstvenici sa Sveučilišta New York, koji je predvodila biologinja Sophia Tintori. Promatrali su nematode – okruglaste mikroskopski vidljive crve, a koji žive u različitim staništima (uključujući tijela živih organizama). Nematode su vrlo otporni crvi s jednostanim genomima i kratkog su životnog vijeka pa se može proučavati i nekoliko njihovih generacija te utvrditi kako radijacija utječe na genom i DNK.

Tintori i njezini suradnici uzeli su uzorke nematoda iz Černobila s trulog voća, lišća i iz tla, koristeći Geigerove brojače za mjerenje ambijentalne radijacije i noseći zaštitna odijela protiv radioaktivne prašine. Istraživači su izolirali gotovo 300 prikupljenih crva u laboratoriju te odabrali 15 uzoraka za sekvenciranje genoma.

Uspoređujući sekvencirane genome nematoda iz Černobila s onima s drugih svjetskih lokacija, znanstvenici su otkrili da su černobilski crvi genetski sličniji jedni drugima nego svojim globalnim pandanima. Unatoč radioaktivnom okruženju, znanstvenici nisu pronašli dokaze velikih kromosomskih preraspodjela ili oštećenja DNK, koja se obično povezuju s radioaktivnim okruženjem.

Njihovo istraživanje objavljeno je u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.