regea
regea

REGEA obilježila 15 godina: ‘Radimo na obnovi stadiona u Kranjčevićevoj, Lisinskog, Paromlina…’

GREEN_300_listici_sredina

Zaslužni za brojne pionirske energetske pothvate

"Počeli smo s malim objektima u Jastrebarskom, a s vremenom okrupnili investicije. Danas naši stručnjaci rade i u Francuskoj, Španjolskoj, Poljskoj… Došli smo do toga da svoje ideje i znanja i izvozimo", ponosan je direktor ustanove.

REGEA (Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske) proslavila je 15. godinu postojanja. Ova je ustanova usredotočena na pružanje savjeta i inovativnih rješenja u sektoru energetike i zaštite okoliša s projektima na području cijele Europske unije, a istaknuli su kako su ponosni što njihovi stručnjaci trenutno rade na projektima vrijednima stotinama milijuna eura, kako kod nas, tako i u inozemstvu.

“Mislim da je u Zagrebu bilo puno više potencijala za korištenje znanja i sposobnosti REGEA-e, no, isto tako, vjerujem da propuste možemo brzo nadoknaditi. U posljednje smo dvije godine krenuli u veliku energetsku tranziciju”, rekao je gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević, pa nastavio:

“Dugo se bavim energetikom i mogu reći da je velika razlika u tome kako se o temama kojima se oni bave govorilo prije 15 godina i kako se o njima govori danas. A upravo je REGEA imala značajan doprinos toj promjeni”, rekao je.

Energetska obnova kao nužnost

Istaknuo je kako je rat u Ukrajini dodatno pokazao koliko je važna neovisnost o vanjskim energetskim izvorima.

“Ovisnost o njima ugrožava proračune, ali i funkcioniranje gradova”, rekao je.

Naveo je kako Zagreb ima preko tisuću javnih zgrada. Neke od njih nemaju čiste imovinsko-pravne odnose.

“No neke ih imaju, a sve će ih imati. Bili bismo ludi da ne idemo u energetsku obnovu tih zgrada. Ček i po trenutnim cijenama električne energije se radi o investicijama koje se vraćaju kroz desetak godina. Dakle, obnove su investicije, a ne trošak. Osim financijskog segmenta, one doprinose ekologiji, ali i kvaliteti zgrade, pa i života koji se u njoj odvija”, rekao je gradonačelnik osvrćući se na projekte na kojima Grad surađuje s REGEA-om.

Radi se

Spomenuo je kako su baš nedavno dobili projekt vrijedan 80 milijuna eura zahvaljujući kojem će u obnovu 50-ak zgrada.

“A to je samo kap u moru. Tu su i neke druge investicije, kao što je stadion u Kranjčevićevoj. On će na krovu imati solare, razmišljamo i o toplinskim rezervoarima ispod travnjaka, postojat će i vertikalni vrtovi koji će se napajati kišnicom s krova… Želimo i da kapitalne investicije budu energetski progresivne, a REGEA nam je tu jako važna pomoć”, zaključio je Tomašević.

Ravnatelj REGEA-e Julije Domac slaže se da su se brojne stvari promijenile otkako je REGEA osnovana do danas.

“U vrijeme osnutka priče o obnovljivim izvorima su bile na početku. To je bila alternativa, dodatak, ekskluziva koju si mogu priuštiti bogati. Danas nam je jasno da su obnovljivi izvori energije nužnost i dominantan izvor energije u koji se investira. Dizalice topline, sunčane elektrane i ostalo su postali standard energetske učinkovitosti”, rekao je Domac, dodajući kako brojni građani – od privatnih osoba do poduzetnika – teže dekarbonizaciji.

Znanja na izvoz

Kaže kako je REGEA u 15 godina u mnogočemu napravila pionirske pothvate. Obnovili su dvorac Bračak, prvi energetski obnovljen kulturni objekt kod nas. Tu je i prva energetski obnovljena općinska toplana u Pokupskom, a upravo su oni prvi agregirali i pokretali modele javne rasvjete po modelu energetskog učinka.

“Počeli smo s malim objektima u Jastrebarskom, a s vremenom okrupnili investicije. Danas naši stručnjaci rade i u Francuskoj, Španjolskoj, Poljskoj… Došli smo do toga da svoje ideje i znanja i izvozimo”, ponosan je.

Razgovaramo i o obnovi nakon zagrebačkog potresa. Je li moglo bolje?

“Žao mi je da smo tako sporo krenuli s obnovom i što nismo razmislili o tome kako ju pokrenuti sustavno, a ne pojedinačno. Mogli smo ambicioznije, uspješnije, energetski naprednije. No, što je, tu je. U gradu se puno radi, puno je investicija koje su često i zelene. Trudimo se da upravo naša priča bude jedan od poticaja za ljude da se odluče na takvu vrstu obnove”, govori Domac.

Trenutno, nabraja, rade na obnovi Specijalne bolnice Krapinske toplice, stadionu u Kranjčevićevoj, Paromlinu, Lisinskom, brojnim školama i domovima zdravlja…

Brojni, brojni projekti

Medijima su se obratili i županica Karlovačke županije Martina Furdek Hajdin, župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar i zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović, a svi su iskazali zadovoljstvo što im je REGEA kroz godine pomogla u obnovama raznih vrsta.

Iz Karlovačke su županije, primjerice, istaknuli kako su ponosni na projekt “Dodir civilizacija”, koji je upravo u tijeku i koji se sastoji od obnove starih građevina obitelji Frankopan koje su smještene na njihovom području.

“Fokusirali smo se na deset lokacija u kojima želimo koristiti sva suvremena održiva rješenja”, rekla je županica.

Župan Zagrebačke županije je pak istaknuo kako su od 2010. godine u suradnji s REGEA-om obnovili 74 objekta javne namjene, a nekoliko sati prije konferencije za medije su dodijelili potpore za ugradnju solarnih panela OPG-ovcima.

PHOTOS BY: IMage Studio / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.