Kako ste došli na ideju oko otvaranja radione?

Zelena Istra kao aktivan član Saveza udruga Rojca već od samih početaka aktivno sudjeluje u razvoju Društvenog centra Rojc – posebno u području sudioničkog modela upravljanja i održivih praksi koje jačaju otpornost zajednice. U području kružne ekonomije i održivosti organizirali smo niz edukacija, radionica, buvljaka i sajmova razmjene bez novaca, akcija uređenja zajedničkih prostora od recikliranih materijala, pokrenuli urbani vrt i slično. Također, smo putovali i vidjeli primjere dobre prakse u drugim zemljama te je ideja popravljaone kao i centra ponovne uporabe nastala još prije 7-8 godina kada smo i posjetili primjere dobre prakse takvih centara u Sloveniji. Društveni centar Rojc je pokretač promjena u zajednici i odličan prostor gdje se mogu realizirati ovakve prakse jer ima aktivnu zajednicu, aktivistički duh i ljude koji razmišljaju izvan okvira.

Što sve nudi Re-Geppetto, odnosno kakvu vrstu popravaka građani mogu tamo obaviti?

Radiona Re-Geppetto je opremljen prostor u kojem građani mogu besplatno popraviti predmete i uređaje po uradi sam principu. Svrha radione je pružiti svim zainteresiranim građanima prostor, alate i savjete koji su im potrebni kako bi sami ili uz pomoć našeg majstora Marka popravili male kućanske uređaje, predmete, namještaj, odjeću i igračke. Za sada je radno vrijeme ponedjeljak, srijeda i petak od 8-16 sati te utorkom i četvrtkom od 12:00 do 20:00 sati.Vlasnici pokvarenih i oštećenih predmeta mogu kod nas u radioni pronaći razne vrste alata koje se obično ne isplati kupovati. Svim zainteresiranima je na raspolaganju i podrška majstora – voditelja radione koji može pomoći u rješavanju kvarova koje ne znaju otkloniti sami. Dobrodošli su i volonteri koji posjeduju razne vještine i koji su spremni svoje znanje jednom tjedno ili mjesečno prenijeti korisnicima putem “repair caffe” programa.

Što se sve može popraviti u radioni?

U radioni se mogu popraviti razni predmeti od kućanskih uređaja, namještaja, odjeće i igračaka. No, ideja je i da to bude prostor stvaranja, redizajniranja, kreiranja u duhu maker spacea, a s obzirom na veličinu prostora i broja stolova korisnici mogu koristiti stolove i za rad na svom laptopu ili slično.

Kakav je odaziv građana u ReGeppetto?

Odaziv građana je odličan do sada je popravljeno više od 40 predmeta od namještaja, elektroničkih aparata, igračaka, instrumenata. Reakcije su mahom pozitivne, odaziv građana na besplatne radionice je odličan i redovito se traži mjesto više.

Spomenuli ste da nudite građanima i stručnu pomoć majstora. Na koji način su podijeljeni poslovi u pulsok popravljaonici?

U radioni je zaposlen voditelj radione Marko Grbac, izabran na javnom natječaju koji je Savez udruga Rojca objavio. Marko osim što posjeduje potrebne vještine majstora, već godinama volontira u Rojcu i sudjeluje u njegovom razvoju te jako dobro poznaje zajednicu u Rojcu, a to je onaj poseban pečat ovoj našoj popravljaoni. Jer upravo zajednica je jako šarolika od mladih umjetnika, glazbenika, skejtera, umirovljenika do roditelja, itd. Već sad su niknule brojne ideje budućih programa i  radionica primjerice radionice popravaka instrumenata i oslikavanja skateboard daski. Uz voditelja Radione – moja uloga je koordiniranje programa u Radioni te vođenje društvenih mreža, komunikacija s građanima i medijima i slično. Do sada smo proveli nekoliko javnih akcija uređenja i izrade opreme, sajam razmjene, održali smo radionice vještina: radionicu redizajna tekstila s dizajnericom Ivanom Tomić, radionicu izrade vertikanog vrta te radionicu izrade nakita od otpada u suradnji s akademskom slikaricom Mirnom Sišul. Obilježili smo Europski tjedan smanjenja otpada, U planu su još besplatne radionice izrade “shabby chic namještaja, kompostera, prirodne kozmetike zatim radionice sitotiska, te ponovne uporabe otpada na kreativan način. Planiramo i brojne javne akcije uređenja okućnice Rojca te izrade opreme kao što su klupe, koševi za otpad drugo.

Sudjeluju li ljudi koji dolaze sa stvarima za popravak u popravku na principu prenošenja znanja?

Da, ideja jest da ljudi sudjeluju u popravku tj. uče popravljati stvari, a majstor i volonteri će im to znanje prenositi i pomagati. Pokrenuli smo i Repar caffe program, a cilj ovog programa je da volonteri koji posjeduju određene vještine utorkom i četvrtkom u popodnevnim satima prenose svoje znanje građanima i pomažu im u popravljanju predmeta. Već smo objavili poziv volonterima, a posebno želimo uključiti umirovljene električare, elektroničare, krojačice, stolare i nadamo se da će im ova mogućnost biti zanimljiva. Uz kavu i druženje na taj način bi prenosili korisna znanja mlađim generacijama.

Mogu li vam građani donirati alat?

Svaka pomoć u vidu doniranja alata, potrošnog materijala ili novčanih donacija je dobrodošla. Osim toga pomoć u vidu volontiranja je neophodna kako bi prostor zaživio dugoročno. Naime repair cafee popravljaone uglavnom funkcioniraju na principu volonterskog angažamana i donacija građana za potrošni materijal. Do sada smo primili 20-tak donacija alata i potrošnog materijala. Javljaju nam se i građani koji žele voditi radionice pa ćemo imati tečaj pletenja i kukičanja, radionicu popravaka instrumenata, oslikavanja skatboard daski i još mnogo toga.

Mislite li da u našoj zemlji još uvijek nije dovoljno podignuta svijest oko ovakvih radnji i da bi ih trebalo biti više jer nešto što je pokvareno nije nužno otpad?

Smanjenje nastanka otpada i ponovna uporaba najavažniji su koraci ka održivom gospodarenju otpadom i građane treba što više poticati i educirati o toj temi. Društvo u cjelini je i dalje mahom potrošačko i nedovoljno osviješteno o ovoj problematici, ali ima sve više ovakvih inicijativa koje to nastoje promijeniti. Ovo je druga takva popravljaona u Hrvatskoj i prva u Istri tako da možemo zaključiti da smo tek na početku. Ovakvim pristupom oštećenim predmetima koji bi inače postali otpad, korisnici štede novac, produžuju vijek trajanja predmeta, smanjuju nastanak otpada, a lokalna zajednica aktivno sudjeluje u uspostavi održive kružne ekonomije. Najveći problem gospodarenja otpadom su prevelike količine otpada koje stvaramo. U prosjeku građani proizvedu 1 kg otpada dnevno. Promjenom potrošačkih obrazaca možemo znatno smanjiti količine otpada. Upravo ponovna uporaba, popravljanje i produljenje životnog vijeka proizvoda može pomoći u smanjenju nastanka otpada. Potrošački stil života navikao nas je da i kod kućanskih uređaja, namještaja i drugih predmeta više ni ne računamo na dugoročnost proizvoda već nakon prvog kvara ili oštećenja bacamo predmete koji postaju otpad. Ponekad se radi i o nametnutim obrascima. Primjerice, potrebe da uvijek imamo novi model mobitela zbog utjecaja reklama i društva. Upravo te obrasce želimo mijenjati. Jako bitna je i edukacija; želimo osvjestiti građane da je za svaki proizvod utrošeno jako puno resursa, energije, rada i bacanje nam mora biti zadnja opcija. U rujnu ćemo stoga organizirati edukaciju o održivom gospodarenju otpaodm za sve korisnike Rojca, a izradili smo i info ploče o odvojenom prikupljanju otpada koje će biti postavljene u DC Rojc.

Koliko su ovakve inicijative bitne za izgradnju solidarnosti u zajednici?

Jačanje zajednice, razmjena znanja i iskustva, doniranje, volontiranje sve su to aktivnosti koje promiču solidarnost, brigu za drugoga, povezuju građane, jačaju susjedstva i stvaraju otpornije zajednice. Potreba za zajedništvom, pomaganjem, druženjem nije nikada toliko bila izražena kao u vrijeme pandemije i sve češćih vremenskih nepogoda uzrokovanih klimatskim promjenama. Upravo ovakvi projekti potiču solidarnost i Zelena Istra je u svom Strateškom planu zacrtala da ćemo se u narednom razdoblju intenzivno baviti ovakvim praksama, Uz Radionu Re-Geppetto uspješno smo pokrenuli i prvi Društveni vrt u Puli gdje također u suradnji s brojnim udrugama i građanima potičemo solidarnost i jačamo zajednicu, organiziramo edukacije, uzgajamo povrće koje doniramo za pripremu obroka za beskućnike, uključujemo osobe s teškoćama u razvoju te kreiramo razne javne akcije i događaje na kojima se građani druže.

Koje su društvene dobrobiti ovakvih radionica?

Osim promicanja održivih obrazaca potrošnje, ovakve “radione – popravljaone” nastoje izgraditi snažnije i otpornije zajednice. To su društveno uključiva mjesta, s volonterima i različitim korisnicima svih dobnih skupina koji međusobno dijele znanja i vještine, od šivanja do lemljenja. Popravak se uvijek obavlja zajedno s vlasnikom koji gleda i uči, jer je cilj osnažiti ljude da se osjećaju sigurnije u popravljanju vlastitih stvari. U današnje vrijeme ljudi imaju potrebu za druženjem; to će biti još jedan prostor socijalne interakcije. Mjesto gdje građani mogu ugodno i korisno provesti svoje vrijeme.