Od subote Zagreb dobiva novu pješačku zonu na dijelu na dijelu Masarykove ulice, od Gundulićeve do Tesline, ali i na dijelu Preradovićeve, od raskrižja s Masarykovom i Teslinom sve do Berislavićeve ulice.

Izvijestili su tako iz zagrebačke Gradske uprave u ponedjeljak, istaknuvši pritom da proširenje pješačke zone ima za cilj osloboditi što više javnog prostora za pješake, ali i za bicikliste. Osim toga, ovom metodom planiraju potaknuti građane na korištenje javnog gradskog prijevoza.

Više prostora i za bicikliste

Osim pješačke zone na navedenoj relaciji, Grad uvodi i novu regulaciju prometa u samom gradskom središtu.

U Berislavićevoj ulici mijenja se dopušteni smjer kretanja. Po novome, bit će od istoka prema zapadu s pristupom iz Gajeve ulice, a sve kako bi se omogućio redovan pristup vozila u Preradovićevu ulicu na dio južno Berislavićeve.

Nadalje, u Gundulićevoj ulici, na dijelu od Varšavske do Ulice Andrije Hebranga, ukida se prometna traka prema jugu, a dvije prometne trake za smjer sjever, pomiču se prema sredini kolnika s čije će obje strane, također na kolniku, biti obilježene biciklističke trake (po jedna za svaki smjer), izvijestili su iz gradske uprave.

Time će se sadašnje biciklističke staze ukloniti s nogostupa čime će pješaci dobiti više slobodnog prostora za sigurno i slobodno kretanje.

Hoće li ovo rezultirati još većim gužvama u centru grada te zaostaje li Zagreb za drugim europskim prijestolnicama kada su u pitanju pješačke zone, provjerili smo s profesorom Markom Ševrovićem s Fakulteta prometnih znanosti.

Je li po vama ovo dobro rješenje? Kako će to utjecati na promet u centru grada?

Prije svega sama odluka da se to radi na ovaj način donesena je temeljem globalne odrednice da je potrebno poticati druge oblike prijevoza osim individualnog automobilskog prijevoza. To je ono što je dobro, što radi cijela Europa zapravo.

Osim toga, prije ove odluke napravljena je analiza koju je izradio Fakultet prometnih znanosti. Temeljem analize prometa, kroz simulacije tokova nakon zatvaranja te pješačke zone, utvrđeno je da ne bi smjelo biti značajnijih negativnih utjecaja kroz centar grada.

Ima li negativnih posljedica?

Postoje određene stvari koje će biti lošije, primjerice izlazak vozila iz garaže i kretanje prema istokom, put će biti duži, ali takvih je vozila manje. Ako gledamo generalno benefite, onda je odnos dobivenog i izgubljenog dobar.

Osim samog zatvaranja Masarykove i proširenja pješačke zone, tu je i promjena biciklističkih staza, što će dati alternativu, odnosno na bolji način povezati pristup centru biciklom. Osim toga bit će više prostora za pješake na nogostupu i bit će bolja situacija

Koliko Zagreb kao glavni grad zaostaje za nekim drugim europskim prijestolnicama u kontekstu pješačkih zona?

Taj odgovor nije jednostavan jer proširenje mora biti praćeno nekim drugim mjerama. Drugim riječima, ne možete onemogućiti nekom kretanje bez da ponudite alternativu.

Primjer je Ljubljana, koja je bila najdrastičnija u širenju pješačkih zona, ali isto tako oni su uložili u kvalitetniji javni prijevoz i dostupnost mikroprijevoza unutar pješačke zone. To nama možda nedostaje. Paralelno nam kaska i javni prijevoz i razvoj istoga.

Drugim riječima, ne možete širiti pješačke zone bez alternative u automobilističkom prometu, ne možete činiti štetu gospodarstvu grada.

Dakle, proširenje pješačkih zona da, alternativa da, ali ne zabrane i ukidanje. Politička odluka mora biti donesena na način- ukidamo ovo, ali dajemo vam ovo.

Ova odluka je dakle neki kompromis? 

Upravo tako. Ova zona je nekakav kompromis. Ipak, to je proširenje manje od onoga što su se neke udruge i aktivisti nadali, ali je proširenje koje neće negativno utjecati na automobilistički promet. Jednostavnije, možemo reći da je vuk sit, a ovce na broju