Iako nas do službenog početka proljeća dijeli još desetak dana, natprosječno topla veljača učinila je da se priroda ipak probudi malo ranije. S višim temperaturama pojavili su se i kukci za koje smo se prijašnjih godina pripremali puno kasnije, a vjerojatno su krpelji na popisu tih neželjenih nametnika. Vlasnici pasa, koji redovito svoje ljubimce šetaju po prirodi, imali su se prilike uvjeriti da su se upravo krpelji ove godine pojavili već u veljači.
Krpelji su najrasprostranjeniji u proljeće i jesen, ali u određenoj mjeri ima ih i ljeti. Sam po sebi ugriz krpelja je bezopasan, međutim oni mogu biti prijenosnici opasnih bolesti, kako za čovjeka tako i za životinje. Prema riječima dr. sc. Relje Becka, voditelja Laboratorija za parazitologiju Hrvatskog veterinarskog instituta, krpelji su puno opasniji za životinje nego za ljude, a za ljude je na području Hrvatske najopasniji šumski krpelj (Ixodes ricinus) koji prenosi razne bolesti od kojih su najpoznatije krpeljni encefalitis i lajmska bolesti. U Hrvatskoj egzistira čak 27 vrsta krpelji i nisu svi prijenosnici bolesti.
Kako prepoznati prve simptome?
Za pse je posebno opasna piroplazmoza, čiji su prijenosnici krpelji zaraženi ovim virusom, a ako se bolest ne dijagnosticira i ne liječi na vrijeme, može dovesti do uginuća oboljele životinje. Prvi simptomi piroplazmoze su apatičnost, visoka temperatura i neobično pasivno ponašanje, na što bi vlasnici odmah trebalo potražiti pomoć veterinara.
Kod ljudi, ako se radi o krpeljnom encefalitisu, prvi su znakovi glavobolje i temperatura, a ako je riječ o lajmskoj bolesti prvi je pokazatelj to što se oko uboda krpelja pojavi crvenilo i koncentrični krugovi u sastavu crveno/bijelo/crveno i oni se šire. Tada bi se osoba već trebala javiti liječniku i zatražiti pomoć. Samo blago crvenilo nije uzrok za paniku, to može biti samo reakcija organizma na ubod krpelja.
Kako zaštititi sebe i kućnog ljubimca?
Tijekom boravka u prirodi važno je imati prikladnu odjeću i obuću te se kloniti visokog raslinja gdje krpelji lako mogu doći do kože čovjeka ili životinje. Sebe i kućnog ljubimca zaštitite repelentima koji odbijaju krpelje.
Nakon povratka iz prirode pregledajte sebe i svog kućnog ljubimca. Kod pasa pažljivo gledajte dijelove njuške, područje oko ušiju, prepone i trbuh. Kada sebe ili svoje ukućane pregledavate, posebno pretražitite dijelove tijela s nježnijom kožom – područje iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, pazuhe, područje iza koljena, pupak.
Kod djece će se krpelji često naći na glavi zbog toga što je dijete nisko i više se igra u travi nego odrasli. Ako uočite krpelja, što prije ga uklonite pincetom. Ne povlačite ga naglo niti pritiščite jer se time uzrokuje grčenje krpelja i pojačano izlučivanje veće količine sekreta. Stoga, ako je krpelj zaražen, ubrzat ćete prijenos i širenje zaraze.
