186865864_4185081411505024_3150048349896330781_n

Ovo je misteriozno ‘živo kamenje’ koje raste, kreće se i razmnožava

GREEN_300_listici_sredina

Čudo u Rumunjskoj

Iako se još uvijek ne zna puno o ovom neobičnom kamenju, znanstvenici ne poriču mogućnost da bi zagrijavanje ili hlađenje tla moglo uzrokovati kretanje kamenja po površini.

Iako zvuči potpuno čudno, u Rumunjskoj postoji kamenje koje raste, kreće se i množi. Riječ je o trovantima, neobičnim stijenama koje se mogu pronaći samo u toj državi, a godinama privlače brojne znatiželjne posjetitelje.

Znanstvenici vjeruju da je ovaj geološki fenomen posljedica potresa te da su stariji od čovjeka. Smjestili su se u blizini kamenoloma blizu sela Costesti uz potok Gresarea, a kako bi ih zaštitile, lokalne vlasti otvorile su Muzej prirode Trovants koji je trenutno pod zaštitom UNESCO-a.

Ono što je posebno zanimljivo kod ovih neobičnih kamenja je činjenica da izlučuju cement, posebno nakon jake kiše. Naime, kada trovanti apsorbiraju minerale kiše, oni dolaze u kontakt s kemikalijama koje su već prisutne u kamenu, uzrokujući reakciju pritiska koja tjera stijene da rastu u opsegu.

Riječ je o pojavi koja se ne može vidjeti golim okom, a znanstvenici kažu da je stopa taloženja otprilike četiri do pet centimetara svakih tisuću godina.

Bili su uz more 

Trovanti godinama zbunjuju slučajne prolaznike i promatrače. Stijene su nepravilnog oblika, a mogu biti visoke čak pet metara, a težiti oko tone. Znanstvenici su godinama vjerovali da su trovanti vrsta konkrecije, odnosno humak mineralne tvari ugrađen u slojeve stijena pješčenjaka, vapnenca ili škriljevca. Često nastaju od minerala koji se talože iz vode skupljene oko jezgre kamenčića, lista, školjke, kosti ili fosila.

Živo kamenje u Rumunjskoj privlači brojne posjetitelje

No, to je 2008. godine demantirano na Međunarodnom geološkom kongresu u Oslu. Znanstvenici su utvrdili da su trovanti pogrešno klasificirani kao konkrecije budući da nije bilo mineralne razlike između kamenja i slojeva pješčenjaka na kojima se nalazi, a u njima nije bilo ni jasne jezgre.

Prema nekim izvješćima, na ovom području je prije otprilike šest milijuna godina postojao sedimentacijski bazen, a trovanti su izgledali potpuno drugačije. Bili su niži i nisu bili povezani.

Pijesak koji ih okružuje sugerira na to da je područje nekada davno bilo morsko okruženje, što objašnjava zašto se fosili školjkaša i puževa ponekad mogu pronaći na njima.

Znanstvenici: Mogu se kretati 

Neki ljudi vjeruju da ovo kamenje može “hodati” poput tzv. putujućeg kamenja u Dolini Smrti.

Jedan je istraživač navodno snimao kamenje dva tjedna i tvrdio da se jedan pomaknuo oko 2,5 milimetara. Dok su mnogi akademici skeptični prema tvrdnjama o “hodanju trovanta”, oni ne poriču mogućnost da bi zagrijavanje ili hlađenje tla moglo uzrokovati kretanje kamenja po površini.

Vjeruje se da se rast ovakvog tipa kamenja u Rumunjskoj događa kada dođe do kemijske reakcije između slojeva naslaga i mineralnih karbonata u prisutnosti kišnice.


		

PHOTOS BY: Instagram / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.