Novi podatci Instituta za svjetske resurse (WRI) pokazuju da je čak četvrtina svjetske populacije trenutno izložena problemu nedostatka vode na godišnjoj razini.
WRI-jev Atlas rizika za vodu pokazuje 25 zemalja koje najviše pate od nestašice vode svake godine. Najviše su pogođeni Bahrein, Cipar, Kuvajt, Libanon i Oman.
Trenutačno čak polovica svjetske populacije ima problem s nestašicom vode barem jednom mjesečno, a WRI predviđa da će ta brojka narasti na 60 posto do kraja 2050. godine.
“Ljudi vole razmišljati o klimatskim promjenama kao najvećoj egzistencijalnoj prijetnji čovječanstvu, ali zaboravljaju da je upravo nedostatak vode najsmrtonosnije i najčešće korišteno oružje klimatskih promjena”, kazala je Crystal Davis, globalna direktorica WRI-jevog programa za hranu, zemlju i vodu, a prenosi Sky News.
Što ako zemlja potroši sve zalihe?
“Voda je neophodna za gotovo svaku krizu s kojom se suočavamo, jer kada nemamo dovoljno vode onda ne proizvodimo ni dovoljno hrane ili energije. Ne možemo održati zdravlje ljudi, šumski požari se pojačavaju, ljudi migriraju, dolazi do sukoba i nastaju još veće nejednakosti”, dodala je.
Nestašica vode je mjera koja pokazuje koliko jedna zemlja mora potrošiti raspoloživih zaliha vode kako bi zadovoljila potrebe svojih građana.
“Ekstremna nestašica” oznaka je koju WRI dodjeljuje državama koje svake godine iskoriste više od 80 posto svojih obnovljivih izvora vode.
“Ako zemlja iskoristi 100% svojih dostupnih zaliha, obično ćete vidjeti da se događa nekoliko loših stvari”, rekao je Charles Iceland, direktor Slatkovodnih inicijativa pri WRI-u.
“Razine podzemnih voda tada opadaju, rijeke presušuju, jezera presušuju, močvare presušuju, a to vidimo na mjestima na Bliskom istoku, poput Iraka i Irana.”
Manje vode = manje hrane
Nedostatak vode ujedno ima posebno velik utjecaj na poljoprivredu i proizvodnju energije u zemlji.
Trenutno se gotovo 60 posto svjetske poljoprivrede, za koju je potrebno navodnjavanje, odvija u područjima s ekstremnim nedostatkom vode, što znači da su usjevi izloženi povećanom riziku od propadanja u razdobljima sušnog vremena.
Neki oblici proizvodnje energije također se oslanjaju na vodu, koja se koristi za proizvodnju hidroenergije ili za hlađenje elektrana.
Što možemo učiniti?
Prethodna analiza WRI-ja izračunala je da bi postizanje sigurnosti vode na području cijelog svijeta do 2030. godine koštala – oko 1% globalnog BDP-a.
Metode koje bi se mogle upotrijebiti za to uključuju učinkovitije korištenje vode u poljoprivredi, pročišćavanje i ponovno korištenje otpadnih voda i korištenje rješenja temeljenih na prirodi.
No, kažu kako će se ova rješenja teško provesti bez potrebne političke volje i financijske potpore.
Cijeli popis
1. Bahrein
2. Cipar
3. Kuvajt
4. Libanon
5. Oman
6. Katar
7. Ujedinjeni Arapski Emirati
8. Saudijska Arabija
9. Izrael
10. Egipat
11. Libija
12. Jemen
13. Bocvana
14. Iran
15. Jordan
16. Čile
17. San Marino
18. Belgija
19. Grčka
20. Tunis
21. Namibija
22. Južna Afrika
23. Irak
24. Indija
25. Sirija
