Nova studija Rossove ledene police na Antarktiku otkrila je elastične valove koji cijeli ledeni pokrov naglo guraju naprijed jednom ili dva puta dnevno. S obzirom na to da je ovaj pokrov najveći na Antarktiku, otprilike veličine Francuske, govorimo o značajnom pomaku. Tim istraživača iza otkrića, iz više institucija diljem SAD-a, kaže da se pokret pokreće Whillans Ice Streamom, brzim tokom leda na Zapadnom antarktičkom ledenom pokrovu koji se kreće brže od okoline.
Što je Rossova ledena polica?
Rossov ledeni šelf ili Rossova ledena polica najveća je ledena polica Antarktike. Nalazi se u Rossovom moru između Viktorijine zemlje i Zemlje Marie Byrd. Najveći dio Rossove ledene police nalazi se unutar područja Rossovog zavisnog teritorija na čije pravo polaže Novi Zeland.
Antarctic Ice Shelf The Size of France Suddenly Jumps Once or Twice a Day https://t.co/yuQ6b7GnIq
— ScienceAlert (@ScienceAlert) April 19, 2024
“Otkrili smo da se cijeli pokrov naglo pomiče oko 6 do 8 centimetara jednom ili dva puta dnevno, izazvan klizanjem ledenog toka koji teče u ledeni pokrov. Ovi nagli pokreti potencijalno bi mogli imati ulogu u pokretanju ledenih potresa i pukotina u ledenom pokrovu.”, kaže geofizičar Doug Wiens sa Sveučilišta Washington u St. Louisu za Science Alert.
Gubitak vode ispod toka može ga učiniti ‘ljepljivijim’, uzrokujući nagle skokove u kretanju.
Umjesto da teče s razmjerno konstantnom brzinom, veliki dio Whillans Ice Streama zaustavlja se, a zatim naglo ubrzava. Pokreti do 40 centimetara mogu se dogoditi u ledenom toku u samo nekoliko minuta – svaki od njih gura protiv Rossovu ledenu policu. Ti udari poznati su kao klizni događaji, i slični su pokretima duž linija rasjeda prije potresa: pritisak se nakuplja dok se led kreće različitim brzinama duž toka, a pritisak se zatim oslobađa.
“Nije moguće osjetiti pokret samo njegovim osjećajem”, kaže Wiens. “Pokret se događa tijekom nekoliko minuta, pa nije opažljiv bez instrumentacijeTo je razlog zašto pokret nije otkriven do sada.”
Iako istraživači ne smatraju da su klizni događaji u ledenom toku direktna posljedica globalnog zatopljenja uzrokovanog ljudskom djelatnošću, oni su važni u smislu dugoročne stabilnosti Rossoe ledene police. Ovi pokrovi koji se pružaju preko oceana djeluju kao prirodne granice za glečere i tokove na kopnu, usporavajući stopu otapanja i povećavajući nakupljanje leda.
Ako se Rossova ledena polica počne brže gurati prema moru i na kraju se raspadne, to ima posljedice za ledenu pokrivku u cijelom području. Znamo da se otapanje glečera već odvija i pridonosi porastu razine mora.
“U ovom trenutku, ledeni potresi i pukotine su samo dio normalnog života ledenog pokrova. Postoji zabrinutost da će se Rossova ledena polica jednog dana raspadati, budući da su se drugi manji i tanji ledeni pokrovi već raspadali.”, kaže Wiens.
No, pažljivo će pratiti Rossovu ledenu policu radi znakova raspadanja, slično onome što se dogodilo manjim ledenim pokrovima u prošlosti. Ovom novom studijom ističe se složena i dinamična priroda antarktičkih ledenih pokrova te potreba za nastavkom istraživanja kako bismo razumjeli njihovu budućnost u promjenjivoj klimi.
Što je ledeni potres?
Ledeni potres je geološki događaj u kojem led naglo puca. Ledeni potresi uzrokovani su vodom koja se spušta u tlo i stijene te zatim smrzava i širi se, uzrokujući eksplozivni pucketavi zvuk koji podsjeća na blagi potres. Mogu biti opasni za zajednice u blizini planina sklone lavinama. Ukratko, ledeni potres je poput potresa, ali uzrokovan kretanjem leda, a ne stijena.
