Benjamin Franklin jednom je napisao: “Ulaganje u znanje plaća najbolje kamate”. U pitanjima zaštite okoliša, a posebno u vezi s klimatskim promjenama, UNESCO podupire ovo stajalište. Za UNESCO je obrazovanje, posebno kada je usredotočeno na djecu i mlade, ključni čimbenik u suzbijanju klimatskih promjena. Točnije, kaže se da “obrazovanje … potiče promjene u stavovima i ponašanju mladih i pomaže im da se prilagode trendovima povezanim s klimatskim promjenama”.

Značaj okolišne pismenosti

U posljednjih nekoliko godina pokrenute su razne inicijative kojima se pokušava suzbiti klimatske promjene. Među njima je istaknuto 17 ciljeva održivog razvoja koje od 2012. godine promiču Ujedinjeni narodi (UN). Jedan od njih, pod brojem 13, naslovljen je Klimatska akcija.
Uspjeh ove vrste inicijativa u velikoj je mjeri ovisan o nagonima za opismenjavanje o okolišu među populacijama kojima su ovi glavni politički sporazumi nepoznati i o razvoju kulture brige za klimu. Ali što točno podrazumijevamo pod opismenjavanjem o okolišu? Obrazovanje građana, posebice djece, i podizanje njihove svijesti o uzrocima i posljedicama klimatskih promjena.
Zapravo, UN, kao dio svoje predanosti obrazovanju o klimatskim promjenama, kaže da je “jednako važno napredovati u područjima kao što su smanjenje emisija stakleničkih plinova i formuliranje učinkovitih vladinih politika, kao i pružanje obrazovanja i osposobljavanja za podizanje svijesti u što široj publici”.
Govorimo o globalnom zatopljenju, stakleničkim plinovima, obnovljivoj energiji, ugljičnom otisku, krčenju šuma, recikliranju, zelenim radnim mjestima, zelenim porezima, vodenom otisku, održivoj hrani itd.
Kao i upoznavanje i uporaba rječnika. Stručnjaci sve više ističu važnost obrazovanja djece o pitanjima okoliša i razvijanja kulture brige za klimu. Na primjer, nedavno izvješće Sveučilišta u Stanfordu zaključilo je da je 83% učenika poboljšalo svoje ponašanje u okolišu, a koji su od jaslica do izlaska iz srednje škole aktivno i kontinuirano slušali o ovoj temi.

Kako obrazovni trening donijeti u škole? Osim što ga uključuju kao obvezni predmet, s obzirom na to da je Italija do sada jedina europska država koja je to učinila, brojne su i aktivnosti povezane s klimatskim promjenama koje se mogu provoditi u školama. Na primjer: aktivnosti u prirodi koje se odnose na brigu o okolišu, poput čišćenja, posjeta farmama i rasadnicima kako bi se iz prve ruke naučilo kako čuvati životinje i biljke, tečajevi i radionice o recikliranju itd.

Postoje i mnogi tehnološki izvori, poput platforme Educaclima, koja učiteljima nudi besplatne obrazovne resurse povezane s okolišem – klimatskim promjenama, odgovornom potrošnjom, energijom i mobilnošću, itd. – koje mogu provesti u praksi s djecom u učionici.

Obrazovni program za borbu protiv klimatskih promjena

Klimatske promjene problem su ljudskog porijekla čiji se napredak, prema članku objavljenom u Svjetskoj banci, može promijeniti primjenom obrazovnih programa koji uključuju sljedeće ideje:

Postizanje svjetskog univerzalnog obrazovanja neka bude hitan prioritet

Visoka stopa rasta stanovništva, koja između ostalog uzrokuje pretjerano iskorištavanje prirodnih resursa, jedan je od glavnih uzroka klimatskih promjena. Podizanje obrazovne razine žena, omogućio bi smanjenje ove stope tako da bi do 2050. svjetska populacija bila 8,5 milijardi, a ne 9,1 milijarda koja se trenutno predviđa. Nadalje, obrazovanje pomaže ljudima da se prilagode klimatskim promjenama, jer poboljšavaju njihovu sposobnost usvajanja informacija, izračunavanja rizika, pripreme za klimatske krize i oporavka od njihovih učinaka.

Jačati obrazovanje iz znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM)

Obuka u ovim disciplinama omogućit će mladim ljudima da bolje razumiju fizičke promjene u svom okruženju i pružit će im alate za borbu protiv klimatskih promjena. Sustav obuke u skladu s tim također će osposobiti stručnjake za zelena radna mjesta koja će se stvoriti u zelenoj ekonomiji.

Podržati pružanje edukacije o okolišu u školama

Bilo kao zaseban predmet ili kao poprečna tema u školskom programu, ključno je njegovati okolišne vrijednosti i znanje među mladima kako bi mogli voditi održiviji život. Da bi se potaknula njihova znatiželja o prirodnom svijetu i briga za zdravlje planeta, moraju se promicati odgovarajući nastavni programi.

Izgradite škole koje odražavaju principe zaštite okoliša

Škole moraju biti primjer i učinkovito koristiti energiju, primjerice, korištenjem energije iz obnovljivih izvora. One također moraju promicati učinkovito korištenje vode i pružati mogućnosti interakcije s okolišem. I moraju biti dovoljno robusne da mogu izdržati ekstremne vremenske prilike.

Hrvatska se i u ovom dijelu može pohvaliti tek sa sporadičnim primjerima dobre prakse, jer sustavnih informativno – edukativnih sadržaja nedostaje i u vrtićima i u osnovnim kao i srednjim školama. Hoće li se to promijeniti nekom novom reformom školstva, tek ćemo saznati. Ono što je nepobitna činjenica je nužnost obrazovanja na području klime i energije kako bi se generacije koje dolaze mogle bolje snalaziti u svijetu kojim ćemo im ostaviti iza sebe.