Zelena mreža aktivističkih grupa (ZMAG) je udruga koja okuplja organske vrtlare, praktičare primjenjivih tehnologija i ekološkog graditeljstva, dizajnere permakulture, istraživače pravednih socijalnih modela organizacije i ravnopravnih međuljudskih odnosa te ekološke aktiviste. Već preko 20 godina rade na provedbi aktivnosti u područjima ekološke proizvodnje hrane i očuvanja sjemena, održivom gospodarenju otpadom, učenju o upotrebi obnovljivih izvora energije, izgradnji ekoloških i prirodnih kuća, zagovaranju i stvaranju modela dobre ekonomije, odnosno sustava društvene i solidarne ekonomije.
ZMAG godinama razvija prostore istraživanja i učenja praktične primjene znanja i vještina za održivo življenje primjenjujući permakulturni dizajn i poštujući permakulturnu etiku, te je udruga postala poznata kao inkubator za primjenu održivosti, pri čemu se posebno ističe izgradnja edukacijskog centra Reciklirano imanje u Vukomeriću koje je sjedište udruge i socijalno-edukacijski centar.
Kako bismo saznali više o samoj udruzi iz prve ruke, koji su im ciljevi, kakvim projektima se bave i što misle o trenutnoj ekološkoj poziciji Hrvatske, popričali smo s Matkom Šiškom. Matko je jedan od osnivača udruge, voditelj Recikliranog imanja i Akademije prirodnog graditeljstva, a posljednjih 20 godina istražuje, prakticira i promovira ekološke tehnologije i inovacije na područjima graditeljstva i permakulture.

Za sve koji čitaju o vama prvi put, recite nam tko je sve dio ove grupe i kako je uopće nastala ova mreža. Čime se najviše bavite?

ZMAG je kratica za Zelenu Mrežu Aktivističkih Grupa. Djelujemo od 1997. godine, prvotno kao MAG (Mreža aIternativnih grupa), a nakon profiliranja u ekološku organizaciju nastavljamo kao ZMAG od 2002. godine sve do danas. Inicijalna ideja je bila stvaranje pravne platforme pod čijim kišobranom je djelovalo mnoštvo neformalnih okolišnih inicijativa. Tih se godina civilno društvo u HR intenzivno razvijalo i naše je područje rada bio okolišni aktivizam najčešće metodom direktnih ad hoc akcija kada bi registrirali neke okolišne probleme, destruktivne političke odluke ili društvene nepravde. To su bili problemi poput rada ilegalnih kamenoloma, prekomjerne sječe šuma, zagađenja rijeka, nepoštivanje lovostaja, ilegalnog iskopavanja šljunka, čišćenje glomaznog otpada iz potoka, šuma i rijeka…sve u svemu jedan mladenački žar i zanos koji je bio životni stil i poslanje. Budući da je živjeti tako bilo vrlo intenzivno i rizično odlučili smo nakon nekoliko ozbiljnih i otrežnjujućih situacija stvoriti svoju mirnu bazu u prirodi i tako smo počeli graditi Reciklirani imanje u selu Vukomerić. Danas je ZMAG organizacija s desetak zaposlenih, velikom bazom prijatelja, podržavatelja i volontera. Bavimo se rješenjima za održiviji bolji svijet pomoću permakulture, dobre ekonomije, društvenog poduzetništva, prirodnog graditeljstva, čuvanjem sjemena, uzgojem hrane, uradi sam kulture, obrazovanja, obnovljivim izvorima energije itd.

Čini se kao da nas je 2020., koliko god šokantna bila, nekako osvijestila s raznim činjenicama o klimatskim promjenama i kako je sada krajnje vrijeme da se nešto poduzme. Primjećujete li da se u Hrvatskoj počelo raditi na tim ekološkim promjenama bitnim za okoliš, na razini države, ali i na razini pojedinca?

Sve se razvija i događa u određenim ciklusima. Već tridesetak godina je ekologija prisutna kao dio društvenog diskursa. O vrijednosti i značaju lokalnih proizvođača i ekološkog gospodarenja priča se posljednjih dvadesetak godina, klimatske promjene aktualne su u javnosti zadnjih desetak godina, zeleni životni stilovi imaju već dugo svoju publiku. Sve je to oblikovalo značajan broj osviještenih ljudi, organizacija i poduzeća. Što se političkih elita tiče od njih se može očekivati pomak koji je diktiran izvana, što su u našem slučaju direktive EU i tu ima pregršt vrijednih i važnih projekta. Svjedoci smo nakon 2020. godine naglom porastu broja ljudi koji žele organizirati život na otpornijim, održivijim i zdravijim temeljima.

Surađujete li s državnim službama koje su vezane za vaše područje rada, javite li im se ikad s nekim idejama ili prijedlozima? Dobijete li kakve konstruktivne povratne odgovore?

Usko surađujemo s brojnim gradovima i jedinicama lokalne samouprave. To je neminovna međusektorska suradnja bez koje nema kvalitetne provedbe razvojnih projekta. ZMAG je kao inkubator održivih rješenja velik broj svojih projekta dao na korištenje javnosti, pa tako i državnim službama. Radimo to kroz svoje policy analize pojedinih zakona i prijedloga zakona. Naši članovi dio su raznih radnih skupina i zadaća nam je ukazati na održiva rješenja.

Što mislite da je najveći problem u Hrvatskoj vezan za zaštitu okoliša?

Najveći problem je nepovjerenje u institucije, koruptivnost istih i opća apatična društvena klima iz koje onda izviru svi, pa tako i okolišni problemi, a problem nije jedan, problema je pregršt na svim područjima. Istaknuo bih generalno loše i neodgovorno gospodarenje resursima kao akutnu boljku.

Imate li vi kakav prijedlog ili savjet, ili možda čak rješenje, vezano za neki od postojećih problema?

Rješenja postoje i jasno su vidljiva: zelena javna nabava može osigurati jačanje lokalnih gospodarstva i transparentnost, poticanje ekološke proizvodnje osigurava revitalizaciju ruralnih prostora i zdraviju populaciju, gradnja prirodnim materijalima značajno smanjuje količinu otpada, transporta i osigurava zdravije stanovanje, društveno odgovorno poduzetništvo ulaže viškove u lokalnu sredinu i podiže kvalitetu života, učinkovitijim projektiranjem i dizajnom možemo stvoriti zelene gradove, ulaganjem u javni i zeleni transport smanjujemo pritisak klimatskih promjena, preobraziti obrazovni sustav u školu za 21. stoljeće itd.

Kako firme i pojedinci sve više rade na tome da žive i rade zelenije, kontaktiraju li vas ljudi s upitima vezano za eko savjete ili kako postići nekakve eko promjene? Jeste li uopće slobodni za davanje savjeta tog tipa?

ZMAG je Centar znanja za razvoj permakulture i održivo življenje u sklopu kojeg imamo besplatnu savjetodavnu službu mailom i telefonom putem kojih nam se ljudi obraćaju s upitima. No isto tako ljudi da bi se razvijali trebaju učiti i širiti horizonte, a to je na svakom od nas. Nitko vam neće dati čarobni štapić i univerzalna rješenja. Mi tu možemo poslužiti jedino kao smjerokaz.

Poznati ste po tome da organizirate razne društveno-ekološke radionice, Imate li kakve postojeće te nadolazeće radionice ili projekte kojima se ljudi mogu pridružiti?

Ova će nam godina biti posebno izazovna jer je samo Reciklirano imanje dosta stradalo u potresu te nas čeka obnova, a istovremeno naši graditelji pomažu i u dva sela u blizini Gline. U 2021. planiramo Akademiju i konvenciju prirodnog graditeljstva, Konferenciju Dobra ekonomija, Konferenciju Naša hrana, Konferenciju o održivom obrazovanju Edutopija 21, pregršt gostujućih i naših radionica. Plan edukacijskih aktivnosti i možete pratiti na www.zmag.hr.

Tijekom godina rada održali ste razne radionice i odradili razne projekte. Koje biste posebno izdvojili kao neke od najdražih ili najbitnijih?

Većina tog što radimo je ispunjavajuće, ali posebno nas veseli i ispunjava rad s učiteljima, učenicima i studentima. Na njima svijet ostaje. Divno nam je kada inspirirani odu s našeg imanja.

Koliko god su ljudi osvješteniji vezano za ekološke probleme, čini se da im je još uvijek teško napraviti neke konkretne promjene ili odluke kako bi doprinijeli toj promjeni. Imate li kakav savjet za naše čitatelje, gdje početi i kako se motivirati?

Treba težiti pozitivnom okruženju koje nas inspirira i potiče na promišljanje i učenje. Samo izlazak iz komforne zone može stvoriti novu dinamiku i iskustva. Osvježite kontakte sa starijim generacijama, oni su često riznica primjenjivih znanja. Promatrajte prirodu i učite od nje. Budite autentični. Radite rukama, budite aktivni, isprobavajte, eksperimentirajte. Ne bojte se pogrešaka!