Studija, koju je vodila dobrotvorna organizacija Dogs Trust uz stručnu suradnju Sveučilišta Liverpool John Moores, istražuje kako različiti čimbenici poput pasmine, tjelesne veličine, oblika lica i spola utječu na koliko dugo naši ljubimci žive. Objavljena u znanstvenom časopisu Scientific Reports, koristila je podatke iz više od pola milijuna pasa u Velikoj Britaniji iz preko 1.50 pasmina i križanaca kako bi istaknula pse s najvećim rizikom od rane smrti. Utvrđeno je da je očekivana životna dob svih pasa iznosila u prosjeku 12,5 godina.
Najdulje žive pasmine su Lancashire Heeler (15,4 godine), Tibetski španijel (15,2 godine) i Minijaturni jazavčar (14,0 godina).
Istraživači su otkrili da psi s brachicefalnom građom (anatomska odrednica određenih životinjskih vrsta čija je glava kratka, široka, s plosnatim licem i karakterističnim oblikom lubanje, često imaju široko postavljen nos i izražene, ponekad ispupčene oči), poput popularnih francuskih buldoga (9,8 godina), imaju 40 % veći rizik od kraćeg života u usporedbi s psima s tipičnim oblikom lica, primjerice, Border Collie (13,1 godina), prenosi New Scientist gdje možete pogledati cijelu listu.
Tim je također utvrdio da veći psi imaju 20% veći rizik od kraćeg života od manjih pasmina, te da ženke imaju nešto dulju očekivanu životnu dob od mužjaka (12,7 godina naspram 12,4 godine).
Podaci su prikupljeni iz 18 različitih izvora u Velikoj Britaniji, uključujući registre pasmina, veterinare, osiguravajuće tvrtke za kućne ljubimce, dobrotvorne organizacije za dobrobit životinja i akademske institucije.
Najdraže pasmine prema Nacionalnom istraživanju pasa Dogs Trusta, Labradori (13,1 godina) i Koker španijeli (13,3 godine), živjele su duže od prosječne dobi.
Pasmine pasa s najnižim prosječnim životnim vijekom su Kavkaski ovčar (5,4 godine), Kanarski pas (7,7 godina) i Cane Corso (8,1 godina).
Vodeća autorica Dr. Kirsten McMillan, upraviteljica podataka u Dogs Trustu, izjavila je:
“U našem istraživanju smo utvrdili da se očekivana životna dob značajno razlikuje ovisno o pasmini, tjelesnoj veličini, obliku lica i spolu. Ovo je prvo istraživanje koje je sve ove elemente usporedilo uzimajući u obzir evolucijsku povijest. Mnogi od ovih faktora međusobno djeluju kako bi pogoršali situaciju, primjerice, srednje veliki mužjaci s ravnom građom lica su gotovo tri puta više izloženi riziku od kraćeg života u usporedbi s malim ženkama s dugim licima.”
Dodala je i da ovi rezultati imaju važne implikacije za raspravu o zdravlju pasa pedigrea: iako ovo istraživanje ne određuje čimbenike rizika za rani smrtni ishod, ističe skupine koje zahtijevaju daljnje istraživanje.
“Nadam se da će ovo istraživanje pomoći uzgajivačima, donositeljima politika, financijskim tijelima i organizacijama za dobrobit da donose informirane odluke s ciljem poboljšanja dobrobiti kućnih ljubimaca. Također, želimo pomoći vlasnicima da bolje razumiju različite čimbenike koji utječu na zdravlje i dugovječnost pasa, posebice prilikom odabira novog ljubimca”, dodala je.
