Novo istraživanje u kojem je sudjelovalo 3331 znanstvenika koji proučavaju biološku raznolikost u 187 zemalja otkrilo je da više vrsta prijeti izumiranjem nego što se mislilo. Prema rezultatima istraživanja, čak 50% vrsta prijeti izumiranjem ili su dovedene do izumiranja od 1500. godine. Istraživanje, objavljeno u časopisu Frontiers in Ecology and the Environment, provedeno je kako bi se popunile praznine u informacijama o bioraznolikosti diljem svijeta. Istraživanje je dobilo 3331 odgovor znanstvenika koji su se fokusirali na sve glavne vrste, staništa i ekosustave na Zemlji. “Razmatrajući vrste vrsta i ekosustava koje najbolje poznaju, stručnjaci procjenjuju da je oko 30% vrsta globalno ugroženo ili izumrlo od 1500. godine”, rekao je Forest Isbell, glavni autor i izvanredni profesor na Fakultetu bioloških znanosti na Sveučilištu Minnesota. “Stručnjaci su također priznali značajnu neizvjesnost oko svojih procjena, s možda samo 16% ili čak 50% vrsta koje su ugrožene ili izumrle tijekom tog vremena”, dodao je. 

Razlike u postocima mogu biti posljedica demografskih i geografskih razlika, što se u anketi i priznaje. Koautorica studije Patricia Balvanera sa Sveučilišta u Meksiku primijetila je da su rezultati istraživanja pokazali da su žene i oni na globalnom jugu imali tendenciju davanja viših procjena gubitka bioraznolikosti. “Također, stručnjaci koji se identificiraju kao žene, neproporcionalno proučavaju svojte vrsti za koje stručnjaci procjenjuju da su najugroženije”, dodala je Balvanera.

Uključivanjem informacija o svojtama koje su često nedovoljno proučene i uključivanjem odgovora nedovoljno zastupljenih stručnjaka, istraživanje je u konačnici pokazalo da bi globalni gubitak bioraznolikosti od 1500. godine do danas i njegovi učinci mogli biti veći nego što se mislilo. “Budući da je bioraznolikost izrazito regionalne prirode, pokušaj naše studije da spoji mišljenja regionalnih stručnjaka iz cijelog svijeta je bez presedana”, rekao je koautor Akira Mori sa Sveučilišta u Tokiju u Japanu. “Iz perspektive društvene i kulturne raznolikosti i uključivosti, čak i ako nisu nužno potpuni, vjerujem da smo predstavili određene prijedloge za buduće međunarodne političke rasprave.” Osim toga, rezultati istraživanja pokazuju da će globalni gubitak bioraznolikosti vjerojatno imati štetne učinke na ekosustave i smanjiti doprinose prirode ljudima.

Ispitanici su naveli različite razloge koji stoje iza globalnog gubitka bioraznolikosti, uključujući promjenu korištenja zemljišta, prekomjerno iskorištavanje tla, klimatske promjene, onečišćenje i invazivne vrste, ovisno o ekosustavu ili vrsti. Ispitanici ipak imaju nade za budućnost. S povećanjem napora za očuvanje i financiranjem sada, stručnjaci su procijenili da bi ove akcije mogle ukloniti prijetnje izumiranja za jednu od tri vrste koje bi inače bile ugrožene ili izumrle do kraja ovog stoljeća.