Inženjer građevine iz vodenih staništa, omiljeni lik iz crtića, nacionalni simbol Kanade, ali i stručnjak za klimatske promjene. Sve je to dabar, koji se, prema novom istraživanju, najlakše prilagođava klimatskim promjenama. Iako je taj podatak poznat od ranije, stručnjaci iz Northwest Fisheries Science Center i Kalifornijskog državnog sveučilišta Channel Islands nedavno su to prvi put uspjeli dokumentirati terenskom studijom.

Suše i poplave sve su češće uslijed globalnog zagrijavanja, a dabrovi koji grade brane ključni su u izbjegavanju najgorih scenarija. Branama zadržavaju vodu koja bi inače otjecala ili presušila.

“Možda se čini otrcanim reći da su dabrovi ključni dio nacionalnog klimatskog akcijskog plana, ali stvarnost je da su oni snaga od 15 do 40 milijuna visoko kvalificiranih inženjera zaštite okoliša. Ne možemo si priuštiti da više radimo protiv njih; moramo surađivati ​​s njima”, napisali su Chris E. Jordan i Emily Fairfax u svom radu.

Zaštita okoliša

Dabrov je doprinos za zaštitu okoliša ogroman. Njegova je dobrobit kategorizirana kao “obnova vodotoka temeljena na niskotehnološkim procesima”, stoji u istraživanju objavljenom u časopisu WIREs Water.

Danas više nisu ugrožene životinje, iako im je populacija jedno vrijeme smanjena za čak 90% . Glavni krivac tada je bio čovjek, koji je dabrove lovio zbog krzna. Poneki ih nazivaju štetočinama, posebno poljoprivrednici, zbog njihovog načina gradnje brana, ali posao dabrova od iznimne je važnost za cijeli svijet.

Iz neprofitne organizacije “Beaver Works” objavili su podatak da su staništa dabrova ujedno i kritična staništa za druge životinje, poput jelena, losova, riba i ptica. “Bez tih jezerca i kanala, bez dabra, stanište divljih životinja na visokim pustinjskim krajolicima postaje sve oskudnije što se ubrzava s klimatskim promjenama”, navodi grupa na svojoj web stranici.