Hrvatska kuna odlazi u povijest, ali novčanice neće biti spaljene ili na drugi način uništene. Više od pola milijarde banknota kune bit će izrezano i iskorišteno u građevinarstvu, kao materijal za toplinsku izolaciju kuća, stanova i drugih objekata. Banknote kune, naime, nije moguće iskoristiti kao reciklirani stari papir, a spaljivanje nije dolazilo u obzir budući da banknote sadrže boje pa bi to bio veliki ekološki problem.

“S obzirom na proces povlačenja novčanica kune u cijelosti iz optjecaja, a time i velike količine izrezanih novčanica, Hrvatska narodna banka će početkom godine raspisati javni natječaj za uslugu zbrinjavanja izrezanih novčanica kune također na ekološko prihvatljiv način”, odgovorili su nam iz Hrvatske narodne banke.

Neke središnje banke, dodali su,  koriste izrezane novčanice u procesu zbrinjavanja otpada izgaranjem za proizvodnju tekućeg plina ili topline, neke ih koriste kao podlogu tj. izolacijski materijal u gradnji javnih objekata poput cesta, mostova, tunela, ali u ovom je slučaju riječ o velikim količinama novca.

Kako je najavio premijer Andrej Plenković, prelazak s kune na euro bit će simbolično obilježen kada će iza ponoći ministar financija Marko Primorac i guverner Hrvatske narodne banke, Boris Vujčić, na bankomatu blizu HNB-a podići prve eure.

“Uvođenje eura je konačni korak Hrvatske s obje noge u najdublju integraciju Europske unije čime ostvarujemo strateški program Vlade i ispunjujemo preuzetu obvezu kada smo pregovarali članstvo u Uniji”, rekao je Plenković na početku 19. i ujedno i posljednje sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj. Istaknuo je pritom da je bilo potrebno pet godina intenzivnog rada te zahvalio svima koji su bili uključeni u proces.

“Mislim da možemo biti itekako zadovoljni, ostvarili smo cilj brže nego neke druge zemlje koje su krenule prije nas. Postajemo 20. članica europodručja. Mi ćemo uvođenjem eura biti znatno zaštićeniji u krizama s kojima se suočavamo”, poručio je.

Osim novčanica, kad se uvede euro ostaje i 5200 tona kovanica koje će se prodati kao sirovina, rastaliti, a potom koristiti za druge potrebe. Za ilustraciju, toliko otprilike teži 125 zagrebačkih tramvaja.

“Kad se zamijeni euro, u opticaju će biti ista količina novca kao dok je cirkulirala kuna. Primjerice, broj novčanica od 100 kuna zamijenit će proporcionalan broj novčanica od 10 i 20 eura”, rekao je izvršni direktor sektora za gotovi novac HNB-a Tihomir Mavriček za Hinu.