Polako, ali sigurno stiže nam proljeće, a s njime i prve proljetnice. Vjesnici proljeća u obliku žutog, bijelog i ljubičastog cvijeća prošarali su livade i šume i niste jedini ako ste se našli u iskušenju da dio prirpode ponesete sa sobom kući. No, budite oprezni i odgovorni jer je branje proljetnica zabranjeno i novčano kažnjivo.
Prema državnom inspektoratu zabranjeno je brati i prodavati strogo zaštićene vrste proljetnica npr. velecvjetni kukurijek (Helleborus niger L.) dok je za branje proljetnica, poput visibaba (Galanthus nivalis L.), ljubice (Viola odorata L.), pasjeg zuba (Erythronium dens-canis L.) ili drijemovca (Leucojum spp.) potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Naime, prema čl. 64. Zakona o zaštiti prirode mora se ishoditi rješenje Ministarstva za sakupljanje i uzimanje iz prirode zavičajnih divljih vrsta u svrhu prerade ili prodaje. Cijeli popis zavičajnih divljih vrsta za koje je potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva možete pronaći u Prilogu I. Pravilnika o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta.
Važno je razlikovati biljke koje spadaju u zavičajne divlje vrste (zaštićene) i one strogo zaštićene vrste
Strogo zaštićene vrste:
• Velecvjetni kukurijek (Helleborus niger)
• Kockavica (Fritillaria meleagris)
Najpopularnije zavičajne divlje vrste proljetnica:
• Visibaba (Galanthus nivalis)
• Drijemovac ili zvončić (Leucojum vernum)
• Mirisna ljubica (Viola odorata)
• Šumarice (Anemone ssp.)
• Pasji zub (Erythronium dens-canis)
• Šafran (Crocus spp.)
• Jaglaci (Primula veris)
Za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta za osobne potrebe nije potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva, pri čemu se sakupljanjem biljaka za osobne potrebe smatra:
- sakupljanje do ukupno pet pojedinačnih komada podzemnih dijelova (lukovica, gomolja, korijena ili rizoma)
- 2 kg stabljika s listovima i cvjetovima
- pet stručaka (obuhvat palca i kažiprsta) stabljika s listovima i/ili cvjetovima
- 1 kg listova
- 1 kg cvjetova
- 0,5 kg sjemena
- 10 kg plodova
- 0,5 kg pupova
- jedan busen mahovine dnevno.
Iako se branjem nadzemnih dijelova proljetnica iz prirode za osobne potrebe one skroz ne ugrožavaju, uvelike se degradira estetska vrijednost prirode. S druge strane sakupljanje cijelih biljaka dovodi do njihovog trajnog uklanjanja sa staništa čime se značajno utječe na veličinu njihovih prirodnih populacija.
Prema Zakonu o zaštiti prirode propisane su novčane kazne u iznosu nešto većem od 3.318,10 eura, a mogu se popesti čak i do 26.544,56 eura za pravnu osobu, dok će se fizičke osobe kažnjavati iznosima od 929,10 do 3.981,68 eura.
Svako nelegalno branje i prodaju zavičajnih i strogo zaštićenih biljaka građani mogu prijaviti inspekciji zaštite prirode Državnog inspektorata ispunjavanjem elektroničkog obrasca „Podnošenje prijava“, slanjem prijave poštom na adresu Državni inspektorat, Šubićeva 29, 10 000 Zagreb ili telefonom na 01/2375-100.
