Ljudima treba omogućiti da informirano i s razumijevanjem prate globalne i lokalne diskusije o klimi. I donose informirane odluke, izbore, pokrenu se i počnu djelovati u smjeru ublažavanja i prilagodbe na promjene koje su već oko nas, a bit će još češće i izraženije. To je misao kojom se pri svojoj posljednjoj akciji vodila Sandra Vlašić iz Terra Huba Croatia, idejna začetnica “Klimatskog rječnika”, koji će biti predstavljen ovog tjedna na Greencajtu.

“Kako sam godinama radila za UNDP, razvojnu UN-ovu agenciju, i dalje pratim što kolege rade. Ujedinjeni narodi su uspostavili Okvirnu konvenciju o klimatskim promjenama, uspostavili su bazu znanja kroz Međuvladin panel za klimatske promjene ili IPCC, tako da su oni međunardna referentna točka kada pričamo o klimi, a u veljači je UNDP bio izašao s ‘Klimatskim rječnikom za svaki dan’. I onda sam brzom anketicom u stručnim i našim suradničkim krugovima ispitala postoji li nešto slično kod nas i treba li nam. Odgovori su bili poticajni pa smo odlučili prevesti i prilagoditi klimatski rječnik za Hrvatsku i – evo ga!”, priča Sandra.

Ilustracije za “Klimatski rječnik” su radili vrijedni i kreativni studenti Sveučilišta Sjever.

Uključivanje mladih 

“Najprije me oduševio velik odaziv studenata na poziv da naprave kreativno rješenje za dodijeljene im klimatske pojmove. Više od 60 studenata se prijavilo, a njih više od 40 predalo je rad na ocjenjivanje stručnom žiriju. Da bi razvili kreativno rješenje, morali su se malo baviti temom i to nam je bio cilj, uključiti skupinu mladih koji su odabrali medijski dizajn kao buduću profesiju u temu klimatskih promjena. Jer mediji, kreativno komuniciranje i dizajn važna su karika u komunikaciji neke, a posebno ovako važne teme s različitim javnostima”, govori Vlašić.

Nastavlja kako su radovi studenata izvrsni i odraz su njihove percepcije stvarnosti i budućnosti.

“Taj odraz je kod jednih šokantan, kod drugih romantičan, negdje konceptualan, negdje zaigran, ali kod svih je prije svega kreativan i zrači energijom, izaziva neku emociju, a to je ono što nas pokreće. Definiciju točke preokreta, adaptacije ili neto-nule ćemo možda teže zapamtiti, ali slika će nam se urezati u pamćenje i stalno se vraćati, nadam se motivirati na akciju i promjene”, smatra ona.

27 plakata

Najavljuje i što možemo očekivati od predstavljanja projekta na Greencajtu.

“Čeka nas izložba fantastičnih 27 plakata koji jednostavnim rječnikom pojašnjavaju osnove o klimatskim promjenama te koji odražavaju kreativno promišljanje mladih o značenju ključnih pojmova klimatske stvarnosti. Pojmovi klimatskog rječnika dobili su svoje lice, sliku koja će nas pratiti svaki dan”, zadovoljna je Sandra, koja i najavljuje gdje će se nadolazeće izdanje moći nabaviti:

“Sam klimatski rječnik s 30 pojmova i svim kreativnim rješenjima studenata dostupan je isključivo u digitalnom formatu na našoj web stranici. Veselimo se povratnim dojmovima, prijedlozima za dodavanje novih pojmova i još više akcijama građana koje će nadam se inspirirati i pokrenuti. Jer…. jednom kada znaš, moraš nešto učiniti!”, zaključuje.

O projektu nam govori i Luka Borčić, Pročelnik Odsjeka za medijski dizajn na Sveučilištu Sjever.

Veliki odaziv

“Sandra i ja se poznajemo još s nekih ranijih projekata koje smo skupa radili za ‘Čuvarkuću’, tematsku radioemisiju na yammatu, a tijekom tih projekata smo često pričali kako bi bilo dobro raditi nešto sa studentima na temu klimatskih promjena i utjecaju istih na svakodnevni život građana. Samo par mjeseci nakon tog razgovora Sandra dolazi s informacijom da je UN izbacio Klimatski rječnik pojmova koji bi svaki građanin trebao razumjeti. Tu je odmah bilo jasno kako bi bilo idealno da upravo studenti dizajna vizualiziraju te pojmove u cilju da ih se približi građanima”, priča Borčić, objašnjavajući kako se na Odsjeku bave dizajnom vizualnih komunikacija i vizualnom pismenošću kao takvom.

Zadovoljan je time kako su studenti pristupili zadatku.

“U tom kontekstu studenti su bez puno objašnjenja znali što im je zadatak. 65 studenata se prijavilo za rad na projektu, a kako smo mi mali Odsjek na Sveučilištu to je gotovo 1/3 svih studenata upisano na preddiplomski studij. To je veliki odaziv za naše pojmove. Ako uzmemo u obzir sam rezultat, može se zaključiti da je u zraku bila visoka količina entuzijazma”, govori.

Klima kao tema za diplomski

U kvalitetu radova, nastavlja, nije sumnjao niti u jednome trenutku.

“Bilo je jako puno različitih i originalnih pristupa, a svaki student ima neki svoj autorski izričaj. To je vidljivo na prvo gledanje. Volim vjerovati da je to i rezultat našeg individualnog pristupa razvoju svakoga studenta. Ono što bih bi možda izdvojio ili naglasio je neki moj stav, a to je da su mladi danas puno promišljeniji i kritičniji nego što se stvara dojam u medijima. Često ih etiketiramo kao apatične, nezainteresirane ili ambivalentne prema društvenim temama. Taj stav je toliko daleko od istine. Kao profesor, mentor i pedagog to odgovorno tvrdim”, zadovoljan je Borčić.

Imaju li na fakultetu i druge slične projekte vezane za okoliš i klimatske promjene?

“Studenti često teme vezane uz klimu biraju kao teme završnih ili diplomskih radova, ali projekt ovih dimenzija do sada još nismo organizirali. No uvjeravam vas da od sad hoćemo i već sad planiramo aktivnosti na jesen”, zaključuje Borčić.

Zajedništvo i povezanost 

Studentica Klara Heberling radila je na pojmu “Građanska energija” i njezino je rješenje proglašeno najboljim u cijelome “Rječniku”.

“Mnogi ljudi nisu svjesni ozbiljnosti problema globalnog zatopljenja, uzroka i utjecaja koje ono ima na planet i društvo. Podizanjem svijesti pojedinci mogu bolje razumjeti problem i njegove posljedice, što dovodi do većeg osjećaja hitnosti da se nešto poduzme. Predlaganje inovativnih rješenja za održivi razvoj, podizanje svijesti o važnosti obnovljivih izvora energije i angažman s istomišljenicima i organizacijama me potaknulo da sudjelujem u ovoj edukativnoj kampanji”, kaže Klara.

Govori kako joj se nakon istraživanja termina “građanska energija” najviše nametala jedna asocijacija – zajedništvo.

“I upravo to sam htjela pokazati kao glavnu temu u svom dizajnu. Korištenjem međusobno povezanih organskih oblika, boja i elemenata željela sam naglasiti zajedništvo i povezanost ljudi i njihove okoline. Uključivanjem simbola zajednice i naglašavanjem važnosti pojedinačnih akcija, htjela sam stvoriti dizajn koji je i vizualno privlačan i uvjerljiv, i koji bi pomogao nadahnuti pojedince da poduzmu akciju za održivu budućnost. Nadam se da ću doprinijeti održivoj budućnosti svojim dizajnom i sudjelovanjem u ovakvim događajima i jednostavno naučiti više o klimatskim promjenama”, zaključuje studentica druge godine diplomskog studija.

Hitne mjere 

Raffaella Dagostin je njezina kolegica s prve godine, a dobila je počasno priznanje za rad na temu “Adaptacija”.

“Ono što me motiviralo za sudjelovanje na natječaju ‘Terrapija’ je želja za promjenom naših životnih navika koje ostavljaju trajne štete, želja da se stanovništvo krene educirati o postupcima kojima možemo očistiti naš planet od zagađenja te strah od posljedica koje će se dogoditi našoj Zemlji ako ne krenemo u akciju”, kaže Rafaella.

Pojam kojeg je ilustrirala “odnosi se na mjere koje bismo trebali poduzimati, a kojima bi se smanjila ranjivost učinka klimatskih promjena”.

“Cilj plakata bio je zaintrigirati gledatelja tako da ga vizual pomalo zaprepasti, a to se pokušalo postići prikazom ljudskog tijela koji se preobražuje u životinjskoliko biće, referirajući se tako na sam pojam prilagodbe ili adaptacije. Sudjelovanjem u ovom natječaju naučila sam da postoji niz konkretnih rješenja na problem klimatskih promjena te da je edukacija javnosti o tim rješenjima krucijalna”, zaključuje studentica.

Flaster za Zemlju

Nadja Orkić s druge godine preddiplomskog studija je ilustrirala termin “Građanska energija”.

“Taj pojam, koji mi je dodijeljen prijavom na natječaj, želi ukazati na štetan utjecaj koji veliki, centralizirani energetski sustavi imaju na okoliš i klimatske promjene te potaknuti građane da se kroz različite inicijative, kao što su energetske zadruge, uključe u oblikovanje, investiranje i upravljanje energetskim sustavima te tako smanje njihove negativne učinke”, kaže, pa nastavlja:

“Upravo tu ideju, da kao građani možemo preuzeti stvar u svoje ruke i malim koracima pružiti Zemlji terapiju, sam htjela prikazati kroz svoj vizual. Motiv flastera prirodno se nametnuo kao rješenje jer ga mi, ljudi, često stavljamo kada se ozlijedimo. U ovom slučaju flasteri su zelene boje, kako bi sugerirali ideju održivog razvoja, a građani ih, aktivistički poput plakata, lijepe na grane drveća. Poigravanjem s odnosima grana i flastera ova ilustrativna ideja podignuta je na tipografsku razinu, tvoreći riječ ‘terrapija’, koja je i sama polazišna točka ove kampanje”, objasnila je Nadja.