Osim što su pokrenuli mnoge domaće zvijezde da se priključe u ovu za okoliš hvalevrijednu akciju, adidasovoj zelenoj kampanji pridružila se i udruga Terra Hub čijim je članovima glavna misija djelovati u području održive energije, održivog razvoja i inovacija koje doprinose očuvanju okoliša, prirode, klime i ljud, a to su dokazali kroz mnogobrojne organizirane akcije diljem Hrvatske. Za naš portal, razgovarali smo sa Sandrom Vlašić suosnivačicom Udruge koja je ukazala na brojne izazove s kojima se čovječanstvo treba početi suočavati što prije ako želimo nešto ostaviti generacijama koje tek dolaze.

Za početak, možete li naše čitatelje upoznati tko, odnosno što je Terra Hub?

Terra Hub je udruga koja ove godine slavi peti rođendan, a osnovalo ju je nas desetak koji smo godinama prije toga zajedno radili u hrvatskom uredu Programa Ujedinjenih naroda za razvoj i to na zelenim razvojnim projektima i društvenim inovacijama. Svima nam je zajedničko da nam je ovo poziv, a ne posao. Imamo zajedničku viziju, znanje, iskustva ali  i strast za mijenjanje svijeta u bolje mjesto za život i jednostavno smo željeli nastaviti raditi i djelovati zajedno jer smo odličan tim.

Što je zapravo misija Terra Huba?

Već sam kratko naznačila – naša misija je djelovati u području održive energije, održivog razvoja i inovacija koje doprinose očuvanju okoliša, prirode, klime i ljudi. Djelujemo primarno lokalno i nacionalno, ali i izvan same Hrvatske, u suradnji i uz pomoć europskih ili međunarodnih mreža i partnera. Na primjer, od 2018. godine dio smo konzorcija i aktivan partner EIT Climate-KIC RIS Huba u Hrvatskoj, najveće europske zajednice znanja i inovacija za klimu pod Europskim institutom za inovacije i tehnologiju; članice smo platforme civilnog društva za međunarodnu građansku solidarnost i razvojnu suradnju CROSOL, a partnerski djelujemo, dijelimo viziju, vrijednosti i resurse te usko surađujemo sa Zelenom energetskom zadrugom ZEZ.

Na što ste trenutno unutar Terra Huba najviše fokusirani?

Naša specijalnost, stručna znanja i iskustvo je u cjelovitom pristupu problemima i razvoju održivih i inovativnih rješenja koja su dobra za ljude, klimu i prirodu, ali i razvoj. Nastojimo djelovati sistemski i s dugoročnom vizijom. Nije nam cilj da sve stane i vrati se unazad, već da napredujemo, ali ne na štetu prirode, drugih ljudi ili generacija koje tek dolaze. A klimatska kriza i drastično narušeni ekosustavi Zemlje upravo pokazuju koliku štetu mi ljudi svojim neprimjerenim postupcima činimo. Lijepo je rekao idol mnogima od nas, Sir David Attenborough: “Garden of Eden is no more” ili više ne živimo u rajskom vrtu, kakvim se smatra Zemlja kao planet u usporedbi s ostalima, na kojoj imamo specifično povoljne uvjete za razvoj života, čovjeka i društva, kulture, fantastičnih civilizacija koje poznajemo.
Nakon milijardi godina geoloških razdoblja stvaranja Zemlje, te nakon 12-ak tisuća godina posljednjeg interglacijalnog geološkog razdoblja Holocena u kojem su se razvile ljudske civilizacije kakve znamo, ušli smo u doba Antropocena, doba u kojem isključivo ljudsko djelovanje utječe na promjene životnih uvjeta na planetu. Jedinstveni slučaj kao nikada prije i nikada u tako kratko vrijeme. Mi ljudi smo “uspjeli” djelovati na regulatore klime, otopiti polarne ledene kape, ledenjake, usporiti velike morske struje, zagrijati Zemlju već sada za 1.2 stupnja, a na putu smo prema 3-4 stupnja toplijem planetu do kraja stoljeća. Podsjećam, znanstvenici su naznačili granicu od 1.5 do najviše 2 stupnja Celzijusa zagrijavanja kao neku s kojom imamo 50:50 šanse uspješnog upravljanja promjenama. A mi idemo prema dvostruko više, jer naše emisije ugljika se ne smanjuju, naprotiv. Ako mislite da razlika od stupanj, dva ili tri nije tako značajna, sjetite se sebe i temperature, kako se osjećate kada vam je temperatura 37, kako kada je “samo stupanj viša” tj. 38, a kao ako vam je 3-4 stupnja viša, tj. 40-41 stupanj? Onda ste na vjerojatno na intenzivnoj njezi, nije svejedno. Jako je važno znati da imamo još 8-9 godina mogućnost djelovati tako da usporimo i zaustavimo zagrijavanje, ali i da se bolje prilagodimo promjenama koje nećemo moći izbjeći i koje već sada osjećamo – vremenske ekstreme, porast razine mora, lošiju kvalitetu zraka, vode i tla, nove zarazne bolesti, a to je samo početak. To nije lako, ali je jedini mogući put u budućnost za koju smo odgovorni mi sada, svojim postupcima, odlukama i djelovanjem. Ono što započnemo danas i promijenimo u sljedećih osam do devet godina, obilježit će budućnost svih sadašnjih generacija školaraca. Kako želimo da žive naša djeca? I zato je naš fokus na klimatskim akcijama, na mobilizaciji i aktivaciji građana i društva na promjenu u smjeru ublažavanja i prilagodbe na klimatske promjene i to tako da drastično i što prije razumijemo o čemu se radi, zašto je to važno i promijenimo svoje navike – način kako živimo, radimo, putujemo, učimo, hranimo se. Sve.

Unutar ovih pet godina koliko Terra Hub kao takav djeluje, koje ste sve projekte pokrenuli?

Od osnivanja, u ovih pet godina, dizajnirali smo i proveli projekte u partnerstvu s dvadesetak partnera od lokalnih uprava (otok Cres, Zlarin, gradovi Poreč i Križevci), tvrtki (Volvo, Brodoto, Propuh), veleposlanstava (UK, Švedska, Francuska) do drugih udruga (Zona, KEK) te UNDP-a i EIT Climate-KIC-a. Upravo provodimo projekt Living Streets s mrežom gradova Energy Cities, radili smo na pripremi dijela izvješća u sjeni o provedbi ciljeva održivog razvoja (SDGs ) i Agende 2030 u Hrvatskoj s drugim organizacijama civilnog društva koje povezuje platforma CROSOL, dogovorili smo suradnju s Europskom klimatskom fondacijom na promociji scenarija koji nas vode prema klimatskoj neutralnosti, a surađujemo i s agencijom 404 na edukativnim aspektima marketinških kampanja koje oni provode za svoje klijente kojima je u fokusu održivost, kao što je adidas. Najnovija suradnja je s radijem Yammat.fm na novoj tematskoj emisiji o klimi i ljudima – Čuvarkuća! Svakako je pratite svake druge nedjelje u 11:20h ili na Mixcloudu radija yammat.fm!

Na koji ste posebno ponosni?

Možda na našu inicijativu iz 2018. godine – Adriatic Plastic Challenge. Iz innovation challenge natječaja i procesa kao pobjednik je proizašao tim Za Zlarin bez plastike koji je tako postao prvi otok u Jadranu bez jednokratne plastike, a djeluje i dalje, stalno raste i gradi nova partnerstva te ovog ljeta ide prema arhipelagu bez plastike! Posebno mi je drago da smo mi bili ti koji smo im dali prvi “poguranac” i svaka čast Ani, Ivani, Nataši i Kate, ali i svim Zlarinjanima koji tu priču žive i guraju i dalje!

Koliko smo kao društvo sazreli ili stagniramo u ovih pet godina kada je riječ o svijesti prema okolišu i očuvanju planete Zemlje?

Čini mi se da s jedne strane sazrijevamo, svijest raste, briga raste – ali samo na papiru i na društvenim mrežama. Ali naše akcije to ne prate. I dalje su ljudi lijeni i razmaženi, smeće se prelijeva iz kontejnera, bacamo viškove hrane, vozimo aute kada to jest i kada nije nužno, kupujemo ono što nam ne treba „jer je jeftino ili u modi“… Živimo brzo i trošimo prirodu i okoliš kao da je neograničena. A nije.

Mislite li da ljudima nedostaje edukacije oko takvih, vrlo važnih tema koje se tiču našeg boljeg sutra i onoga što ćemo ostaviti generacijama iza nas?

Da, i to ne toliko djeci, klinci brzo uče, kuže i slušaju. Edukacije treba odraslima i posebno onima koji donose odluke i politike koje dalje usmjeravaju, otežavaju ili olakšavaju naše postupke. Često smo u situaciji kada želimo napraviti nešto dobro i drugačije, ali nam infrastruktura ili propisi to otežavaju. Neću nikada zaboraviti reportažu iz Sabora, kada je novinarka pitala više saborskih zastupnika znaju li u koju boju vreće ili kontejnera ide koja vrsta otpada. Slika je bila porazna i žalosna. I odatle kreće puno toga, puno loših odluka i postupaka koji su nedovoljni, neambiciozni, površni ili čak licemjerni.

Čitav se svijet bori protiv brojnih ekoloških problema od klimatskih promjena, gomilanja plastike i drugog otpada, zagađivanja zraka… Mislite li da smo dotakli kritičnu točku?

Jesmo, i to davno. Znanstvenici i stručnjaci upozoravaju već više od 20 godina da je kriza. Ali ih i ne čujemo, a često i ne razumijemo. Zato je potrebno “prevesti” sva ta upozorenja na jezik i poruke bliske ljudima.

Što sve trebamo mijenjati kao društvo?

Sve, način na koji živimo, radimo, putujemo, učimo, biramo…. Primarno, smanjiti svoje konzumerističke navike i svaki puta kada nešto biramo ili činimo, donosimo neku odluku, pitati se – treba li mi to, šteti li drugima ili prirodi i klimi? Kako će ta šteta biti minimalna i kako bi mogla ili mogao napraviti nešto dobro i korisno. Biraj manje, manje je više postaje popularno! I, ponovno ću citirati Sir Davida A: “Do not waste”. Ne bacajmo. Da ne bi bacali, moramo prestati kupovati smeće. Zapravo jednostavno. Samo traži malo više truda i promišljanja.

Idu li ekologija i tehnologija “ruku pod ruku”?

Idu, sigurno nam mnogo mogu pomoći napredna tehnološka rješenja, ali i dalje -njih koriste (ili ne) na pravi ili krivi način – ljudi. Ništa bez ljudi i svijesti ljudi, znanja, vještina, prakse. Moramo se baviti ljudima da bi tehnologija imala svoju pravu vrijednost. Primjerice, možeš imati ne znam kako napredne sustave u kući po principu “smart home”, ali ako ne znaš njima upravljati i optimizirati ih tako da dobiješ najviše uz najmanju potrošnju, ako ne znaš upgradeati aplikaciju, ako imaš smartphone koji to ne podržava – nisi ništa napravio.  I još – ako te sustav zbog manje potrošnje na nagradi manjim računima tj. plaćaš isto ili vidiš da oni koji rade kontra nisu kažnjeni, opet ništa. Sistemska promjena je mnogo više od tehnologije.

Nedavno ste se priključili i adidasovom “zelenom pokretu” kojim se potiče ljude na pokretanje nekih zdravih i održivih zelenih svakodnevnih navika. Koliko je važno podržati takve akcije?

Važno je podržati dobre i pozitivne akcije i primjere, važno je pričati puno više o dobrim primjerima, važno je da se oni probiju na naslovnice i u mainstream, a ne crne kronike i skandali. Tu vidim primarno odgovornost medija. Ne želim slušati i čitati o svađama na političkom vrhu i njihovim neprimjernim komentarima i rječniku, želim slušati o uspješnim startupima, dobrim idejama, nagradama mladim ljudima na školskim olimpijadama, o pošumljavanju, o superhrani, solarnim krovovima, urbanim vrtovima, novim biciklističkim rutama i eko-kvartovima. Svi moraju znati da postoje dobre stvari i poželjeti biti kao oni, raditi isto to i još bolje. To želim.