Klimatske promjene čine uragane sve razornijima

GREEN_300_listici_sredina

I.B.

Jedna od najskupljih prirodnih katastrofa

Share on facebook
Share on twitter
Share on pinterest
Sve topliji oceani jačaju tropske oluje koje tako postaju jače, snažnije i dugotrajnije.

Veliki su uragani daleko najskuplje prirodne vremenske nepogode na svijetu. Danas postoje neosporni dokazi da neprirodni učinci globalnog zatopljenja, koje uzrokuje čovjek, čine uragane jačima i razornijima. Najnovije istraživanje pokazuju da će se trend vjerojatno nastaviti sve dok se klima nastavlja zagrijavati.

Kako nastaje uragan?

Bilo da se nazivaju uraganima u Atlantskom oceanu, tajfunima na zapadu Tihog oceana ili ciklonama u Indijskom oceanu, jake tropske ciklone primjer su najžešćeg bijesa prirode. Da bi nastao uragan, temperatura mora treba biti viša od 26.5°C jer su toplina i vlaga glavni izvor njegove energije. Potrebna je visoka relativna vlažnost u donjoj atmosferi čime se reducira isparavanje unutar oblaka te se kondenzacijom oslobađa latentna toplina. Površine koje zahvaća uragan kreću se od 150 do 600 kilometara u promjeru, a brzina uraganskih vjetrova ide i do zastrašujućih 100 do 180 kilometara na sat.

Jesu li uragani sve češći?

Općenito govoreći, što su temperature vode toplije, dostupno je više toplinske energije i veća je mogućnost razvoja tropskih ciklona. Stoga je razumno pretpostaviti da vjerojatnosti tropske aktivnosti ciklona raste kako ljudi nastavljaju ispuštati stakleničke plinove koji zagrijavaju planet. Uglavnom, to je istina, ali u stvarnom je svijetu malo složenije od toga. Uobičajena je pretpostavka da će se intenzitet oluje povećavati, ali će se učestalost oluje smanjiti ili ostati nepromijenjena. Pronalaženje trendova, bilo broja ili intenziteta tropskih ciklona, složeno je jer pouzdani zapisi datiraju samo u mjeri u kojoj su dosljedna i cjelovita globalna satelitska promatranja. Svake godine od 1985. formira se izuzetno dosljedan prosjek od približno 80 tropskih ciklona, u rasponu od najnižih 65 do maksimalnih 90. Autori studije iz 2013. utvrdili su značajan regionalni i globalni porast udjela najjačih uragana – oluje kategorije 4 i 5. Autori taj porast pripisuju globalnom zagrijavanju klime. Značajne su i projekcije budućeg povećanja oborina u tropskim ciklonama. Knutsonova studija otkriva globalni porast kišnih oborina od 14% do kraja 21. stoljeća.

Utjecaj na ljude

Kombinacijom jačih oluja, porasta razine mora, povećanog broja ljudi koji živi uz obalu i izloženosti infrastrukture, štete i poremećaji i dalje će rasti. Od 1970. godine, globalna populacija izložena opasnostima od tropskih ciklona povećala se trostruko.
Štete od tropskih ciklona, prilagođene inflaciji, rastu za približno 6% godišnje od 1970. godine. Veliku većinu smrtnih slučajeva uzrokuju najsmrtonosniji olujni sustavi, a zapravo više od polovice smrtnih slučajeva povezanih s tropskim ciklonom u SAD-u od 1900. godine uzrokovale su tek tri oluje. Iako se taj broj smrtnosti smanjuje zbog boljih upozorenja i pripreme, lako je uvidjeti da će budućnost s jačim olujama izazvati ozbiljnije društvene posljedice. Čak i bez jačih ciklona, porast razine mora prouzročit će eksponencijalne štete i izloženost. Da je globalno zagrijavanje sve prisutno svjedočimo gledajući oluju Bella kako bjesni Francuskom i Velikom Britanijom.
S porastom globalnih površinskih temperatura pojavljuje se više suše i pojačan intenzitet oluja. Što se više vodene pare isparava u atmosferu, postaje gorivo za razvoj snažnijih oluja.
Tisuće ljudi bilo je prisiljeno pobjeći iz svojih domova dok je silna oluja razarala britansku obalu. Da je Bella tropska oluja, odnosno uragan, bila bi klasificirana kao “izuzetno opasan” uragan 2. kategorije.
Život izbačen iz normale, zaustavljen željeznički promet, snažni naleti vjetra koji su išli i preko 100 km/h, poplave koje prijete kućama, ostanak bez električne energije tek su neke od prvih posljedica snažnih oluja koje se baš poput uragana razvijaju u jačim mjerama zahvaljujući upravo globalnom zatopljenju.
Iako može biti teško odrediti jesu li klimatske promjene pojačale određeni vremenski događaj, putanja je jasna – veće vrućine, veća suša, veći olujni udari i veće snježne padavine.

PHOTOS BY: Unsplash, Pexels, Pixabay / Sva prava pridržana

Nemoj pozeleniti, jer je stigao još jedan mail.

Prijavi se na ovaj newsletter i okreni novi list! 

Vezani članci

Napravi nešto zeleno već danas.

Klikni „prijavi se“
i na pravom si putu!

Copyright 2021 © Sva prava pridržana GREEN.HR

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.