Da Zagrebu već godinama trebaju promjene na bolje, svjedoči tome i Ekologija grada. Riječ je naime, o udruzi koja je osnovana u lipnju prošle godina i koja u svoj fokus stavlja na promociju urbane ekologije i smanjenje štetnog djelovanja otpada na ljudsko zdravlje i okoliš. U svega godinu dana Udruga je postigla da se za njih i njihov glas itekako čuje, a njezin predsjednik Josip Pavlović oštro osuđuje trenutno stanje gospodarenja otpadom i ekološkim resursima u glavnom gradu. Razgovarali smo s njime, a u intervjuu nam je otkrio koji su glavni razlozi zašto se bore za zatvaranje Jakuševca, komentirao je prijavljeni slučaj DORH-u, kako vidi idealan Zagreb kao europsku metropolu te “kuži” li on nove zagrebačke vrećice, odnosno novi model razvrstavanja otpada koji nam slijedi za svega nekoliko dana u Zagrebu.

Evo za početak, možete li našim čitateljima (posebice onima koji nisu Zagrepčani) objasniti čime se sve točno bavi vaša udruga Ekologija grada? 

Udruga Ekologija grada osnovana je u lipnju 2021. godine s temeljnim ciljem promocije urbane ekologije i smanjenje štetnog djelovanja otpada na ljudsko zdravlje i okoliš.  U prvih godinu dana djelovanja udruga je koordiniranim djelovanjem na više razina polučila značajne rezultate kako na ostvarenju svojih temeljnih ciljeva tako i na medijskoj prepoznatljivosti.

Udruga je nastala nastavno na neke ranije manje inicijative s područja grada Zagreba i okolice iz kojih je i prozašla ideja za osnivanjem udruge i stjecanjem formalnog oblika koji bi nam dao legitimitet za svako daljnje djelovanje. U samo godinu dana udruga je uspjela privući pozornost medija i cjelokupne javnosti svojim djelovanjem. Napornim radom stvorili smo temelj za dugoročno održivo djelovanje udruge na ekološkoj i društvenoj sceni.

Koji su konkretno njezini ciljevi?

Cilj je da postignemo da Zagreb u kontekstu zaštite okoliša postane grad poželjan za život. Nažalost, umjesto na Beč ili Ljubljanu, Zagreb sve više sliči na Napulj. Posebno je alarmantno bilo početkom ljeta kad je zbog velikih vrućina dobar dio grada bio obavijen smradom. Nažalost, s novim modelom mogli bismo doći do situacije u kojoj će ti problemi dodatno eskalirati, a naša udruga bit će servis građanima koji traže način da utječu na gradske vlasti da korigiraju spomenute odluke. Aktualna situacija usmjerava i rad naše udruge pa umjesto da se bavimo afirmativnim projektima iz područja zelene tranzicije, više se bavimo aktivističkim nastojanjima da barem malo ublažimo ovu lošu situaciju u Gradu Zagrebu.

Što ste u proteklih godinu dana uspjeli pokrenuti i kakvi su rezultati?

U samo godinu dana djelovanja udruge uspješno je realizirano je nekoliko aktivističkih projekata koji uključuju šire područje Grada Zagreba: Dioki, Vrbovec Samoborski/Royal Media, Kosnica, Jakuševec-Prudinec, Resnik. U svakom od tih pojedinačnih slučajeva alarmirali smo javnost o nedopuštenim slučajevima odlaganja otpada i na nezakonitosti u samom procesu odvoženja otpada. Medijski je najeksponiraniji slučaj Jakuševec. Udruge okupljene u ‘InIcijativu za Jakuševec’ četvrtog su srpnja podnijele prijavu DORH-u i potom održale dobro posjećenu press konferenciju za medije koju su zabilježili svi relevantni mediji.

Imamo dokaze da se biootpad sakupljen iz smeđih spremnika sa područja grada Zagreba dovozi u poslijepodnevnim satima na Deponij Jakuševec gdje bi se trebao skladištiti. Međutim, tom istom otpadu se nelegalno mijenja ključni broj otpada, te se biootpad evidentira kao miješani kućni otpad, a potom ga vozila Čistoće voze na brdo deponija na odlaganje.

Kako građani reagiraju?

Građani su vrlo proaktivni i u većini slučajeva inicijalni poticaj dolazi zapravo od njih. Udruga je u tim slučajevima tek „produžena ruka“ građana. Naravno, Udruga sa svojom volonterskom infrastrukturom ima nemali zadatak aktivizam provesti u djelo i alarmirati institucije kad god shvatimo da postoje nezakonitosti. Vjerujemo da će se suradnja s pojedinim udrugama dodatno intenzivirati u idućem razdoblju,  a građanima uvijek stojimo na raspolaganju.

Jeste li svojim djelovanjem uspjeli potaknuti i druge da vam se priključe u misiji?

Uspjeli smo ostvariti suradnju s udrugama na lokalnim razinama, posebno tamo gdje je situacija alarmantna. Najviše se to odnosi na Jakuševec i Resnik gdje se problemi gomilaju već godinama pa i desetljećima i gdje realno postoji najveće nezadovoljstvo građana. U tim su sredinama ljudi očajni, a najviše ih ljuti nedostatak komunikacije od strane gradske administracije i Čistoće Zagreb. U demokratskoj državi vlast bi trebala biti servis građana, no nažalost vidimo da u našem gradu to još uvijek nije tako.

Trenutno je između ostalog, u fokusu Udruge i projekt Ekologija za igru. Na što se on točno odnosi?

Naša udruga u gradskim četvrtima kroz realizaciju ovog projekta želi potaknuti razvoj neiskorištenog urbanog prostora.

Već smo identificirali nekoliko lokacija i počeli s pripremnim radnjama na realizaciji ovog projekta. U suradnji s pojedinim Mjesnim odborima te ćemo projekte i realizirati u idućih godinu-dvije. Posebno su nam zanimljivi dijelovi šireg centra grada gdje postoje brojne zapuštene mikrolokacije koje se relativno jednostavno mogu privesti svrsi.

Na takva mjesta u suradnji sa nadležnim institucijama želimo postaviti serije urbanih skulptura koje postaju dio urbanog prostora, oživljavaju i doprinose edukaciji o važnosti ekološkog pristupa urbanom življenju. Smatramo da se zelene površine grada Zagreba moraju više otvoriti najmlađima, kako bismo imali zdravije buduće generacije.

Jeste li naišli na podršku vlasti, građana ili možda čak nekih drugih udruga?

Kako sam već odgovorio, suradnja s građanima je sjajna i doista smo oduševljeni. S druge strane, na sve naše inicijative i pozive za tribine predstavnici vlasti neodgovaraju. Naprosto ignoriraju svaku mogućnost dijaloga. Stoga smo često u situaciji da ih svojim aktivizmom zapravo moramo „izazvati“ da reagiraju. Nažalost, zasad te reakcije nisu zadovoljavajuće i svode se na pokušaje difamacije aktivnosti udruge.

Kada govorimo o ekologiji, kako vi zamišljate idealan Zagreb?

Idealan Zagreb bio bi grad po mjeri svakog stanovnika, sa što više zelenih površina. Posebno su važne zelene površine namijenjene djeci, jer su već godinama alarmantni podaci o pretilosti djece. Nažalost, djeca sve manje vremena provode na zelenim gradskim površinama, a sve više ispred tableta i računala. Između ostalog, i zato što je takvih javnih površina namijenjenih njima sve manje.

Svi ćemo biti sretniji kad pri donošenju odluka o sustavu gospodarenja otpadom napokon isključimo političko odlučivanje i pustimo struku da radi svoj posao, tek tada ćemo brže ići naprijed. Jer, radi se o natpolitičkom problemu koji je u interesu svih građana, bez obzira na politička i sva druga opredjeljenja. Tek kad to osvijestimo, moći ćemo ići naprijed.

Dijeli nas svega koji tjedan od novog modela odvoza otpada u Zagrebu. Kako vi gledate na njega?

Ovo je samo kozmetika. Naravno da se ovime ništa neće postići. Jer, postavlja se pitanje gdje gradska vlast planira s prikupljenim otpadom. Brdo na Jakuševcu sve je veće. Čini mi se da nema nikakvog plana s tim što i kako dalje. Sad ćemo tek gomilati plastične vrećice, tzv. ZG vrećice u koje će se trpati sve i svašta, a sjetimo se, još do prije koju godinu proklamirali smo cilj smanjenja pa čak i potpunog ukidanja plastičnih vrećica u svakodnevnom životu.

Što je po vašem mišljenju krivo, a što pozitivno u ovom novom modelu?

Doista ne vidim nikakve pozitivne pomake u čitavoj priči. Posebno negativno je to što će na taj način građani zapravo kreditirati Čistoću i Zagrebački holding. Ključna je u cijeloj ovoj priči Čistoća. Treba postaviti pitanje kako se Čistoćom upravlja, vidimo da imaju problema. Nema ljudi, kamioni se ne održavaju. Građani su u posljednjih godinu dana vidjeli da ima problema s održavanjem elementarnog reda u Gradu Zagrebu.

Jesu li građani Zagreba, ili bolje rečeno je li Zagreb uopće spreman za to?

Zagreb zasigurno nije spreman, pogotovo kad govorimo o boksovima za kante. Jer, u pojedinim dijelovima grada jednostavno fizički nema dovoljno prostora za takve „intervencije“. Da ne spominjemo kako će sve to koštati zbog čega se našoj udruzi već javilo desetine upravitelja zgrada i predstavnika stanara koji jednostavno nemaju rješenje. A grad ih ignorira, uopće ne žele komunicirati s njima i rekao bih da je to najveći problem gradskih vlasti. Umjesto „kantograda“, izvjesno je da će Zagreb ubuduće biti „boksograd“.

Koji su po vama europski gradovi primjeri dobre prakse kada je riječ o ekologiji, zbrinjavanju otpada?

Dobri poznavatelji problema reći će da za rješenje ne treba ići daleko. Ni do Ljubljane, a kamoli do Švicarske i prepisivati nekakve modele koji su kod nas iz niza razloga neprimjenjivi.

Treba otići, recimo, do Koprivnice. Tamo postoji novotvoreno postrojenje koje generira kompost bez loše interakcije s okolišem. Prije nešto više od godinu dana, Koprivnica je dobila novu kompostanu sa suvremenom inovativnom tehnologijom vrijednu 14,3 milijuna kuna, od čega je iz europskih fondova osigurano bespovratnih 4,4 milijuna kuna. Tu će se proizvoditi kompost u kontroliranim uvjetima u roku od šest do osam tjedana, a dosad se kompost proizvodio po šest mjeseci.

Prije koji mjesec obratili ste se Državnom inspektoratu, zbog, kako tvrdite, protuzakonite prakse Čistoće pri gospodarenju i odlaganju biootpada na zagrebačkom deponiju Jakuševec-Prudinec. Jeste li naišli na neke odgovore i rješenja glede toga?

Dobili smo više-manje očekivan odgovor da je „sve u redu“. Tako je to kad je inspekcija unaprijed najavljena, pa se nadležni mogu pripremiti da u tom trenutku sve izgleda normalno. A mi znamo da nije normalno.

Morali smo podnijeti prijavu jer smo našli mnoštvo dokaza kako se tamo radi o nezakonitom odlaganju biološkog otpada. Predmet prijave su saznanja da Čistoća, suprotno zakonskim odredbama o gospodarenju otpadom, čini niz prekršaja i manipulira dokumentacijom poslovanja tako da biootpad iz smeđih spremnika s područja Zagreba skupljaju i dovoze na deponij Jakuševec. Uz prijavu priložili su snimke napravljene dronom, kao dokaz da se smeđe vrećice s biootpadom poslije radnog vremena dovoze na kompostanu, a u ranim jutarnjim satima ponovno tovare i voze na brdo deponija Jakuševec. Sigurno je da ćemo nastaviti borbu jer su nam službena objašnjenja neprihvatljiva.

Vaš je primarni cilj zatvaranje Jakuševca, zašto?

Prvenstveno zato jer je Jakuševec simbol nepostojanja sustava na razini grada Zagreba, ali i zbog zaštite zdravlja i ljudi, kako na samom Jakuševcu, tako i u Novom Zagrebu, ali i Gradu Zagrebu kao cjelini. Trebate otići u tu sredinu pa vidjeti kako se tamo živi. Na samo pet kilometara od centra grada ljudi zatvaraju prozore zbog smrada. U neposrednoj blizini dječjeg parka odlaže se otpad. I što je najgore od svega, te se ljude ignorira. Jakuševčani su s pravom ogorčeni, njihovo strpljenje je pri kraju. Svjesni su da se ovaj problem ne može riješiti preko noći, ali žele vidjeti barem neki plan za rješavanje tog problema. A to ne vide. Nažalost, čini mi se da smo bliži daljnjoj eskalaciji nego početku rješavanja problema.

I za kraj, hoće li, odnosno može li Zagreb u budućnosti postati ljepše mjesto po uzoru na neke europske gradove? Ako da, koliko će nam trebati za to?

Vjerujem da će i u Zagrebu, ali i u Hrvatskoj porasti svijest o važnosti zaštite okoliša i o kvalitetnijem gospodarenju otpadom. Zagreb do danas nije riješio ni jedan problem gospodarenja otpadom. A ni kompostane ni energane ne bi smjele biti bauk ni za koga jer se njihova višegodišnja primjena na zapadu već smatra potpuno normalnom. Gotovo svi veći europski gradovi su izgradili energane na otpad te tako, što je osobito aktualno, značajno smanjili emisiju ugljičnog dioksida. Spaljivanje otpada nije prepreka sustavnom razvitku projekata odvojenog sakupljanja i recikliranja.