Stockholm, europska metropola koja je 1940-ih godina bio jedan od naprljavijih gradova u Eurpi za manje od stoljeća napravio je totalni preokret. Grad je smješten na 14 otoka, s jedne strane ga oplahuje Baltičko more, a s druge strane jezero Mälaren. Vode Stockholma prije sto godina bile su pune raznog otpada, a danas njegovi građani u njima plivaju.

Drastično smanjenje upotrebe fosilnih goriva

Jedan od većih zagađivača Stockholma u prošlom stoljeću bila su fosilna goriva koja su se koristila za grijanje, a danas čak 83 posto grijanja dolazi iz drugih, održivih izvora energije.

No od 1990. godine emisije stakleničkih plinova smanjile su se napola iako se grad širio i znatno se povećao broj stanovnika tijekom tog vremena. No da bi došlo do ovakvog preokreta, u Stockholmu su se svojski potrudili. Prelazak na održive izvore energije, ozelenjavanje gradskih površina, uvođenje kružne ekonomije i briga o otpadu tijekom niza godina učinili su svoje.

Primjerice, iz grada imaju ambiciozan plan prema kojem do 2030. više neće biti potrebe za fosilnim gorivima, a velika ulaganja idu u smjeru solarnih elektrana, ali i proizvodnje zelenog vodika.

Promet ima važnu ulogu

Grad je razvio strategiju kojom svoje stanovnike potiče na korištenje bicikala, pješačenje i javni prijevoza, ali je i organizirao prometnice da to što lakše bilo izvedivo.

Od lipnja ove godine kratke rute između otoka na kojima leži ova metropola povezani su i samovozećim električnim trajektom. Brod je opremljen radarom, kamerama, lidarskim laserom i ultrazvučnim sistemima koji prikupljaju podatke za upravljanje smjerovima, a sve nadgleda kapetan broda. Brod je dužine 10 metara i ima kapacitet od 30 sjedala.

Kako su iz Grada shvatili da su u centru Stockholma glavni zagađivači još uvije automobili na dizel i benzin, od 2025. godine 20 blokova užeg gradskog područja, koji se protežu kroz financijske i glavne trgovačke četvrti, bit će ograničeni samo na promet električnim vozilima.

Buka je jedan od najvećih ekoloških problema u Stockholmu, a grad se već dugo vremena trudi ograničiti ambijentalnu buku. Neke od najvažnijih inicijativa su zaštitne mjere u obliku izolacije fasada najosjetljivijih domova i izgradnje zvučnih ograda. U Stockholmu smatraju da čista voda njihova baština koju moraju očuvati pa je osmišljen i akcijski plan kako bi se osiguralo da jezera, priobalne vode i vodotoci udovoljavaju europskim standardima kvalitete okoliša.